Windows Vista

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Windows Vista (engl. Windows Vista) je ime operativnog sistema Windows. Radno ime ovog operativnog sistema tokom razvoja bilo je Windows Longhorn (engl. Windows Longhorn). Po trenutnim najavama, ovaj operativni sistem se pojavio na tržištu početkom 2007. godine. Dana 22. jula 2005. godine, kompanija Microsoft zvanično je objavila konačno ime ovog operativnog sistema.

Nove mogućnosti[uredi | uredi kod]

Prema izjavama proizvođača Windows Vista je donijela zaista dosta toga novog: novo grafičko okruženje po imenu Aero (engl. Aero), unapređenu tehnologiju za pretraživanje datoteka, pregršt novih sigurnosnih tehnologija i zaštitnih mehanizama, redizajnirane module za umrežavanje, prikaz grafike i reprodukciju zvuka, i još dosta toga.

Razvoj[uredi | uredi kod]

Kodno ime Longhorn je bilo poznato još 2001. godine, kada su objavljene prve informacije o novom operativnom sistemu iz Windows familije. U početku je bilo planirano da se ovaj operativni sistem pojavi krajem 2003. godine. Međutim, ubrzo posle toga, programerski tim je zatražio da se vreme razvoja poveća na neodređeno vreme, jer je došlo do izvesnih promena u razvoju i dodavanju novih funkcija i modula.

Počev od septembra 2005. godine, jednom mesečno se izdaju nedovršene verzije ovog operativnog sistema, kako bi svi zainteresovani korisnici mogli da isprobaju novu funkcionalnost. Poslednja probna verzija (RC1) je demonstrirala skoro sve nove funkcije i mogućnosti. Prema Microsoftu, finalna verzija bi trebalo da se pojavi u januaru 2007. godine.

Verzije[uredi | uredi kod]

Dana 26. februara 2006. godine, kompanija Microsoft je objavila da će se na tržištu pojaviti čak šest verzija ovog operativnog sistema. Takođe je objavljeno i to da će sve verzije biti dostupne kako za procesore sa 32-bitnom arhitekturom, tako i za procesore sa 64-bitnom arihitekturom. Imena verzija dotičnog operativnog sistema su:

  • Windows Vista Starter (engl. Windows Vista Starter)
  • Windows Vista Home Basic (engl. Windows Vista Home Basic)
  • Windows Vista Home Premium (engl. Windows Vista Home Premium)
  • Windows Vista Business (engl. Windows Vista Business)
  • Windows Vista Enterprise (engl. Windows Vista Enterprise)
  • Windows Vista Ultimate (engl. Windows Vista Ultimate)

Pored ovih verzija, biće dostupne i verzije specijalno namenjene evropskom tržištu: Vista Home Basic N (engl. Vista Home Basic N) i Vista Business N (engl. Windows Vista Business N). Ove verzije će se prodavati bez ugrađenog softvera za reprodukciju multimedijalnog sadržaja, Windows Media Player (šp. Windows Media Player), usled sankcija Evropske Unije protiv kompanije Microsoft zbog kršenja izvesnih autorskih prava.

Za razliku od ranijih verzija Windowsovih operativnih sistema prema najavi proizvođača, počev od ove verzije, svi operativni sistemi biće deljeni u verzije prilagođene različitim profilima korisnika.

Nove mogućnosti[uredi | uredi kod]

Po navodima kompanije Microsoft, proizvođača ovog operativnog sistema, ovaj operativni sistem će imati preko hiljadu unapređenja i novih mogućnosti, što bi trebalo da čini najveći pomak od kada se Windows 95 pojavio na tržištu, pre desetak godina.

Nove mogućnosti sa strane krajnjeg korisnika[uredi | uredi kod]

  • Novo grafičko okruženje: Windows Vista će imati potpuno novi grafički interfejs, po imenu Aero . Novi interfejs je, prema najavi proizvođača, daleko pregledniji i ima bolji vizuelni doživljaj od grafičkih interfejsa u ranijim verzijama Windosovih operativnih sistema.
  • Nove sigurnosne tehnologije: Pošto ranijim verzijama Windowsovih operativnih sistema sigurnost im nije bila jača strana, Windows Vista, prema najavama proizvođača, poseduje daleko veći broj zaštitnih mehanizama i sigurnosnih tehnologija. Nove mere zaštite obezbeđuju veću privatnost i sigurnost podataka dok je kompjuter, recimo, povezan na internet ili dok razmenjuje datoteke preko lokalne mreže. Takođe, tu su i nove mere zaštite kada su u pitanju korisnički nalozi, koje će biti itekako korisne na računarima koje koristi više korisnika.
  • Windows Sidebar (engl. Windows SideBar): novi panel na desnoj strani radne površine koji će omogućiti korisniku da dodaje razne funkcije operativnom sistemu, kako bi radno okruženje prilagodio svojim specifičnim potrebama. Na primer, u Windows sidebar možete dodati sat, pregledati multimedijalne sadržaje, pa čak i čitati vremensku prognozu ili najnovije vesti.
  • Podrška za glasovno zadavanje komandi: počev od ovog operativnog sistema, moći ćete da putem glasovnih komandi izvršavate najrazličitije operacije u gotovo svim programima koje budete pokretali.
  • Podrška za monitore osetljive na dodir: korisnici koji poseduju monitore osetljive na dodir će moći da koriste svoj monitor umesto nekog drugog uređaja (najčešće tastature ili miša) za upravljanje računarom.
  • Novi Internet eksplorer: Program za pretraživanje interneta, Internet ekplorer (engl. Internet Explorer), koji fabrički dolazi uz sve Windowsove operativne sisteme, takođe će pretrpeti veliki niz promena. Sada je ovaj program daleko sigurniji, jer ima poboljšane mehanizme za odbranu od virusa i hakerskih upada, kao i nove mere zaštite od krađe osetljivih podataka. Novi Internet ekplorer nosi oznaku 7.0.
  • Novi Windows Media Player (šp. Windows Media Player): nova verzija programa za reprodukciju multimedijalnog sadržaja koji fabrički dolazi uz sve novije verzije Vindousovih operativnih sistema takođe je poboljšana. Ima novi grafički interfejs, nove mogućnosti za razmenu multimedijalnog sadržaja, kao i nove funkcije za organizaciju mutlimedijalnog sadržaja na računaru.
  • Nova Superfetch tehnologija (engl. SuperFetch): pomoću ove tehnologije ćete moći vrlo efikasno da proširite raspoloživu sistemsku memoriju, kako biste ubrzali rad samog operativnog sistema. To se postiže tako što u svoj USB port utaknete bilo koji fleš disk, zatim konfigurišete Superfeč podešavanja, pri čemu automatski utaknuti fleš disk postaje mesto za skladištenje privremenih memorijskih podataka, što vrlo efikasno ubrzava rad sistema, jer prestaje potreba za upisivanjem podataka na hard disk, jer su fleš diskovi daleko brži od hard diskova. Takođe, ova tehnologija ima zadatak da forsira upisivanje memorijskih podataka direktno u memoriju, bez prethodnog privremenog skladištenja na hard disk. Iz sigurnosnih razloga, svi podaci upisani na fleš disk će biti automatski enkriptovani, tako da će biti potpuno zaštićeni od neovlašćenih izmena, koje bi mogle da dovedu do ozbiljnih oštećenja sistemskih modula.

Pored navedenih izmena, u samom operativnom sistemu biće prisutno još mnogo drugih izmena i dopuna. Kako je ovo proizvod koji je još u fazi razvoja, sasvim je sigurno da će doći do još promena što se tiče same funkcionalnosti operativnog sistema.

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]