Wikipedia:Poštena upotreba

Izvor: Wikipedia
Prečica:
WP:PU

Doktrina poštene ili pravične upotrebe odnosno pravedne uporabe (fair use) je institicija zakona o autorskim pravima Sjedinjenih Američkih Država koja omogućava zakonito, nelicencirano uključivanje citata ili materijala zaštićenih autorskim pravima u delo drugog autora. Ovaj termin je jedinstven za Sjedinjene Države; sličan princip fair dealing (pravično rukovanje) je poznat u nekim drugim državama. Zakon o registrovanim zaštitnim znakovima (trademark) SAD-a takođe poznaje doktrinu istog imena, mada ne i sadržaja (ta doktrina se zapravo znatno razlikuje od ove).


Članak još treba dopuniti, tako da se ovdje trenutno ne nalaze potpune informacije


Uobičajene zablude u vezi sa poštenom upotrebom[uredi - уреди]

Budući da postoji namjerna dvosmislenost u vezi sa poštenom upotrebom, često je pogrešno shvaćena. Slijede neki od primjera, uobičajenih zabluda sa objašnjenjem.

Djelo je već zaštićeno autorskim pravima stoga se može koristiti pod uslovima o poštenoj upotrebi.[uredi - уреди]

Poštena upotreba je skup uslova pod kojima se zaštićeno djelo može koristiti bez dozvole. Ti uslovi su namjerno dvosmisleni. Oni omogućavaju nekome da koristi djelo ako time ne ugrožava autora, samo djelo i vlasnika/e autorskih prava, ili ako se smatra da takvo korištenje može donijeti neku vrstu dobrobiti autoru u smislu promocije i sl. Ako djelo nije zaštićeno (znači niko ne posjeduje autorska prava nad djelom - predato je u javno vlasništvo), onda se može koristiti bez osvrtanja na autorska prava i uslove o poštenoj upotrebi.

Stavljajući do znanja porijeklo djela i podatke o autoru, djelo se može koristiti.[uredi - уреди]

Može pomoći ali nije dovoljno samo za sebe. Na primjer, sam čin plahiranja je predmet kojim se bavi profesionalna etika a ne zakoni o autorskim pravima čiji je zadatak da zaštite određeno stvoreno djelo ali ne i ideje. Nije sigurno da nismo prekršili autorska prava ako doslovno ne citiramo neko djelo ili ga modifikujemo za naše potrebe. Jednostavno možemo prekršiti autorska prava djela koje nije zaštićeno ako to djelo dolazi iz izvora koji jeste zaštićen.

U nekomercijalne svrhe, djelo se bezuslovno može koristiti poštenom upotrebom.[uredi - уреди]

Netačno. Moguće je da postji neka vrsta motiva (djelo se koristi za ličnu, ili bilo koju drugu vrstu koristi), gdje se autoru ili vlasniku autorskih prava mogu ugroziti novčani prihodi od tog djela.

Nedostatak podataka o zaštiti autorskih prava znači, da je djelo u javnom vlasništvu.[uredi - уреди]

To nije uvijek pravilo. Na primjer. U zakonima SAD-a, koji važe od 1. marta 1989 g., autorska prava se automatski primjenjuju na novostvorena djela. Djela koja su stvorena, u periodu između 1. januara 1978. i 1. marta 1989. g., potrebno je prijaviti u nadležnim institucijama, da je djelo pod zaštitom ili podložno restrikcijama autorskih prava. Međutim, nije potrebno registrovanje, čime se otežava ustanovljavanje porijekla i autora.