Vodonikov anjon

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Vodonikov anjon
Naziv po klasifikaciji Hidrid[1]
Identifikacija
CAS registarski broj 12184-88-2
PubChem[2][3] 166653
ChemSpider[4] 145831 DaY
ChEBI 29239
Gmelin Referenca 14911
Jmol-3D slike Slika 1
Svojstva
Molekulska formula H-
Molarna masa 1.00794 g mol-1
Termohemija
Standardna molarna entropija So298 108.96 J K-1 mol-1



Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala

Infobox references

Vodonikov anjon je generički naziv za negativni vodonični jon, H. On je konstituent atmosfere zvezda,[5] kao što je Sunce, gde je on dominantan apsorbant fotona sa energijama u opsegu 0.75-4.0 eV, koje se kreću od infracrvenog do vidljivog spektra[6]. On je isto tako prisutan u jonosferi Zemlje[6].

Njegovo postojanje je prvi dokazao Hans Bet 1929.[7] H je neobičan jer nema pobuđeno vezujuće stanje, što je dokazano 1977[8]. On je bio eksperimentalno izučavan primenom akceleratora čestica[9].

Hemijska jedinjenja koja formalno sadrže vodonikov anjon se nazivaju hidridima.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. „Hydride - PubChem Public Chemical Database”. The PubChem Project. USA: National Center for Biotechnology Information. 
  2. Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010). „PubChem as a public resource for drug discovery.”. Drug Discov Today 15 (23-24): 1052-7. DOI:10.1016/j.drudis.2010.10.003. PMID 20970519.  edit
  3. Evan E. Bolton, Yanli Wang, Paul A. Thiessen, Stephen H. Bryant (2008). „Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities”. Annual Reports in Computational Chemistry 4: 217-241. DOI:10.1016/S1574-1400(08)00012-1. 
  4. Hettne KM, Williams AJ, van Mulligen EM, Kleinjans J, Tkachenko V, Kors JA. (2010). „Automatic vs. manual curation of a multi-source chemical dictionary: the impact on text mining”. J Cheminform 2 (1): 3. DOI:10.1186/1758-2946-2-3. PMID 20331846.  edit
  5. *Srinivasan G. (1999). From White Dwarfs to Black Holes: The Legacy of S. Chandrasekhar, (Chicago: University of Chicago Press)
  6. 6,0 6,1 Rau A. (1999). The Negative Ion of Hydrogen, Chapter 5 of Srinivasan (1999)
  7. Bethe H. (1929). Z. Phys., 57, 815
  8. Hill R. N. (1977). Phys. Rev. Lett. 38, 643
  9. Bryant H.C. (1977). Phys. Rev. Lett. 38, 228

Vidi još[uredi | uredi kod]

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]