Vlastimirovići

Izvor: Wikipedia

Vlastimirovići (negde Višeslavići i Vojislavići) su prva srpska vladarska porodica o kojoj postoje istorijske beleške[1], i koja je, prema legendi, vladala Srbima i u njihovoj prapostojbini tzv. Beloj Srbiji.

Poreklo[uredi - уреди]

Car Konstantin Porfirogenit u svom delu O upravljanju carstvom posvećuje osam poglavlja doseljavanju Srba i Hrvata na Balkan. U podnaslovu jednog poglavlja stoji O Srbima i zemlji u kojoj sada obitavaju i govori o poreklu, postojbini i poznatim članovima vladarske porodice. Vrhovni poglavar Srba u Beloj Srbiji je imao dva sina od kojih je jedan uzeo pola naroda i otišao caru Irakliju tražeći od njega da mu podari zemlju na kojoj će se sa svojim narodom naseliti, dok je drugi sin ostao da nakon oca vlada Belom Srbijom. Srbima koji su došli na Balkan nastavili su da vladaju potomci njihovog vođe (sin,potom unuk i tako redom), a prvi vladar koga znamo po imenu je Višeslav za koga se smatra da je vladao oko 780. godine.

Naziv[uredi - уреди]

Naziv dinastije Vlastimirovići stvorili su istoričari prema prvom vladaru iz ove dinastije koji je stvorio nezavisnu državu (do tada je Srbija bila u sastavu Vizantije) knezu Vlastimiru, za razliku od Nemanjića, koji su tako nazivani još u svoje vreme.

Ponekad, mada dosta retko, ova se vladarska porodica naziva Višeslavići ili Višeslavljevići, prema prvom vladaru čije nam je ime poznato, knezu Višeslavu.

Značaj Vlastimirovića[uredi - уреди]

Značaj Vlastimirovića je u tome što su stvorili prvu srpsku nezavisnu državu na Balkanu i što je za vreme njihove vladavine postojala vrhovna vlast nad svim srpskim oblastima na Balkanu. Smrću Časlava Klonimirovića ta vrhovna vlast prestaje da postoji i više nikada neće biti obnovljena, već će se srpske oblasti nakon toga često naći u otvorenom sukobu ili na različitim zaraćenim stranama.

Vladari[uredi - уреди]

Vidi još[uredi - уреди]

Reference[uredi - уреди]

  1. B. Ferjančić, Vizantijski izvori za istoriju naroda Jugoslavije, Tom II, Beograd, 1959
    De administrando imperio

Spoljašnje veze[uredi - уреди]