Velike piramide

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Velika Keopsova piramida

Velike piramide u Egiptu su tri piramide blizu Kaira na platou Gize i ovim zajedničkim pojmom se određuju i razlikuju od ostalih egipatskih piramida kojih ima rasutih po pustinji Sahare. Nalaze se u Egiptu, u gradu Giza, nekropolju antičkog Memfisa, a danas je to deo, predgrađe, Kaira. Velika piramida u Gizi je najstarije i ujedno jedino do danas očuvano svetsko čudo. Suprotno uobičajenom verovanju, samo Velika Keopsova piramida se naziva svetskim čudom (ne i druge dve, manje piramide oko nje). Izgrađena je po nalogu faraona Kufua (kako su ga Egipćani zvali ili Keopsa, kako su ga Grci zvali), vladara četvrte dinastije, oko 2560. g.pne. kao njegova grobnica. Tradicija gradnje piramida započela je u starom Egiptu kao otmenija varijanta mastabe, odnosno platforme koja natkriva kraljevsku grobnicu. Ova veza se najbolje može videti na primeru Stepenaste piramide kralja Zosera u Sakari koju je podigao poznati egipatski arhitekta Imhotep.

Veruje se da je izgradnja Velike piramide trajala oko 20 godina, mada ima i drugačijih teorija. Najpre je teren pripremljen, a zatim su doneti i postavljeni kameni blokovi. Završni, pokrivni sloj (koji je propao tokom vremena) činio je građevinu spolja veoma glatkom. Iako se ne zna kako su blokovi postavljani, postoji nekoliko mogućih teorija. Jedna teorija podrazumeva korišćenje ravne ili spiralne rampe koja se podizala kako je građevina građena uvis, dok druga terija pretpostavlja korišćenje dugačkih poluga. Tokom svoje istorije, piramide u Gizi su golicale maštu čitavog čovečanstva, što možda najbolje opisuje rečenica slavnog Napoleona koju je izgovorio kada je osvojio Egipat 1798. godine: "Vojnici! Sa vrha ovih piramida posmatra nas 40 vekova!")

Danas ovo područje, zajedno sa drugim piramidama i skulpturom Sfinge predstavlja značajnu turističku atrakciju, koju upotpunjuje i misteriozni Sunčev brod, pronađen 1954. godine sa južne strane Velike piramide. Za brod se veruje da je simbolično predstavljao sredstvo kojim je telo umrlog Keopsa povezeno na poslednje putovanje - u zagrobni svet. Kada je izgrađena, Velika piramida je bila visoka 145,75 m. Tokom godina, vrh piramide je urušen za oko 10 m. Bila je to najviša građevina na Zemlji tokom 4300 godina i koju su nadvisile druge građevine tek krajem 19. veka. Ugao stranica u odnosu na osnovu iznosi 51 stepen i 51 minut. Svaka strana je pažljivo orijentisana prema jednoj od četiri strane sveta. Horizontalni presek građevine uvek je kvadratan u bilo kom delu, a dužina stranice osnove iznosi tačno 229 m. Cela građevina se sastoji od približno 2 miliona kamenih blokova od kojih svaki teži više od dve tone. Prostor koji zauzima Velika piramida dovoljan je da unutar sebe obuhvati katedralu Svetog Petra u Rimu i katedrale u Milanu i Londonu - zajedno.

Sa severne strane nalazi se ulaz u piramidu. Više prolaza, galerija i holova vodi ili u glavnu odaju kraljevske grobnice ili u pomoćne prostorije. Kraljevska grobnica nalazi se u središtu piramide. Sarkofag je napravljen od crvenog granita, kao i zidovi grobnice. Sve je toliko precizno uklopljeno, da nema ni milimetar zazora. Sam sarkofag je za samo 1 cm uži od ulaza u grobnicu.

Pored Keopsove piramide, na platou Gize se nalaze i piramide faraona Kefrena i Mikerina (Kefrenovog naslednika). Kefrenova piramida je druga po veličini, ali je podignuta na višem tlu pa izgleda kao veća. Na vrhu ove piramide očuvan je gladak pokrovni sloj (na slici).

Napomena