Velika kineska nizina

Izvor: Wikipedia

Velika ili Sjeverna kineska nizina pojednostavljeni kineski: 华北平原tradicionalni kineski: 華北平原pinyin: Huáběi Píngyuán) je najveća aluvijalna ravnica istočne Azije, temeljena na naslagama Žute rijeke. Na sjeveru se graniči sa Yanshan planinama a na zapadu sa Taihang planinama u provinciji, odnosno rubom visorvani Shanxi ('zapadne planine'). Na jugu se spaja sa Yangtze nizinom. Od sjeveroistoka do jugoistoka je omeđena Bohajskim zalivom, visoravnima poluotoka Shandong i Žutim morem. Kroz njenu sredinu teče Žuta rijeka i ulova se u Bohajski zaliv.

Ispred Brane Sanmexia se nalazi brana Xiaolangdi, smještena u posljednjoj rječnoj dolini prije Sjeverne nizine, odnosno velike delte stvorene od nanose koji su se na ušću Huang Hea (Žute rijeke) skupljali kroz milenijuma. Sjeverna kineska nizina pokriva veliki dio provincija Henan, Hebei i Shandong te se spaja sa deltom (ravnicom) Chang (Yangtze) u sjevernim dijelovima provincija Jiangsu i Anhui. Huang He protiče kroz plodna, gusto naseljena područja prije nego što se ulije u Bohajski zaliv. Ona predstavlja jedno od najvažnijih poljoprivrednih područja Kine gdje se proizvode žitarice, povrće i pamuk. Nadimak joj je "Zemlja žutog tla."

Južni dio nizine se tradicionalno naziva Centralna nizina (kineski: 中原pinyin: Zhōngyuán), a tvorila je kolijevku kineske civilizacije.[1][2]

Ukupna površina je 409.500 km2, od čega najveći dio otpada na područja ispod 50 m nadmorske visine. Ovo ravno zemljište pruža dobre uvjete za proizvodnju sirka, prosa, kukuruza i pamuka, a također se uzgajaju pšenica, sezam, i kikiriki. Predstavlja jedno od najgušće naseljenih područja na svijetu.

Nacionalna prijestolnica Peking se nalazi na sjeveroistočnom rubu nizine, kao i Tianjin, važno industrijsko središte i luka.

Iako je zemljište izuzetno plodno, zbog vlažnih vjetrova sa Pacifika i suhih vjetrova sa zapadnih stepa je vrijeme prilično nepredvidljivo, pa Sjevernu nizinu često pogađaju katastrofalne poplave; područje je također kroz historiju bilo bez prirodnih prepreka za nomadske napadače sa sjevera i zapada. Dio historičara vjeruje da su upravo te okolnosti potakle prve poljoprivredne zajednice da stvore centraliziranu društvenu organizaciju temeljenu na hambarima, melioraciji i fortifikaciji, odnosno da Sjeverna nizina predstavlja klasičan primjer tzv. hidrauličke despocije kao prvog modela civilizacije i države.

Izvori[uredi - уреди]

  1. BASIC INFORMATION ON CHINA
  2. Keekok Lee (24. 10. 2008.). Warp and Weft, Chinese Language and Culture. Strategic Book Publishing. str. 39–40. ISBN 978-1-60693-247-6. http://books.google.com/books?id=Ku1Sr-q9KNUC&pg=PA39. pristupljeno 2 November 2011. 

Eksterni linkovi[uredi - уреди]

Koordinate: 36°34′48″N 117°09′36″E / 36.58, 117.16