Velika Kaniža

Izvor: Wikipedia

{otheruses}}

Velika Kaniža
Nagykanizsa
Nagykanizsa2.jpg
Grb Velike Kaniže
Grb
Koordinate: 46°29′N 16°59′E / 46.483, 16.983
Država  Mađarska
Regija Zapadno Podunavlje
Provincija Zalska
Kotar Velikokaniški
Površina
 - Ukupna 148.40
Stanovništvo (2001.)
 - Grad 51.102
 - Gustoća 866
Poštanski broj 8800
Pozivni broj 93
Službena stranica [1]

Velika Kaniža (mađ. Nagykanizsa, njem. Großkirchen, Groß-Kanizsa) je grad u Zalskoj županiji u Mađarskoj.

Zemljopis[uredi - уреди]

Grad Velika Kaniža se nalazi u zapadnom dijelu Mađarske na rijeci Kaniži, blizu ušća rijeke Mure u rijeku Dravu. Grad je nastao na valovitom području između ovih graničnih rijeka i jezera Balaton, koje se nalazi na sjeverno od grada putu prema Budimpešti.

Povijest[uredi - уреди]

Prvi spomen naselja sa današnjim imenom veže se za godinu 1245. Na ovom mjestu je vlastelinska obitelj Kanižaj izgradila zamak. Značaj grada posebno je narastao u toku prvih osmanskih osvajanja u Panonskoj nizini, kada je grad bio važno utvrđenje u južnom dijelu tadašnje Ugarske. 1571. godine Turci su osvojili utvrđenje i ovo mjesto je ostalo pusto sve do 1690. godone, kada su Turci potisnuti na Balkan.

Poslje prelaska utvrđenja u ruke Habsburgovaca ovo već odavno pusto mjesto se naseljava Nemcima, Hrvatima i Srbima. Po prestanku ratnih djelovanja utvrđenje je uništeno 1702. godine, ali je naselje opstalo do danas.

18. stoljeće je obilježeno naglim razvojem grada, naročito otvaranjem školskih ustanova, na kojima su učili mnogi poznati ljudi tog doba. Druga faza naglog razvoja dogodila se 1860.-ih godina dolaskom željeznice. Ova željeznička pruga imala je za tadašnju Ugarsku posebnu važnost, pošto je spajala glavni grad Budimpeštu sa državnom lukom, Rijekom. Ovo je potaklo razvoj prve industrije i mnogih gradskih ustanova (npr. gradska bolnica).

Poslje Prvog svjetskog rata Velika Kaniža je postala pogranični grad, što je doprinjelo njenom opadanju. Nekada važna pivarska industrija je tada propala. Na sreću, opadanje je spriječeno otkrićem nafte u okolici grada. Grad je postao središte naftne industrije u Mađarskoj.

Poslje Drugog svjetskog rata nastavljena je industrijalizacija grada, a naročito je bila važna 1965. godina, kada je osnovana tvornica za proizvodnju žarulja, danas jedna od najvećih u svijetu. U ovo vrijeme došlo je i do širenja javnih prostora u gradu i nastankia novih trgova i velikog parka sa umjetnim jezerom, koje je danas poznati rekreacijski centar.

Gradovi prijatelji[uredi - уреди]

Galerija[uredi - уреди]

Vanjske poveznice[uredi - уреди]