Večićko polje

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Večićko polje je relativno prostrana zaravan na riječnim nanosima pri ušću Cvrcke u Vrbanju, na nadmorskoj visini oko 320 m.[1]

Geografija[uredi | uredi kod]

Vrbanja razdvaja ovo polje od „ravnica“ (310 m) iza Vrbanjaca, a oko Bosanke. To su Bare (na njenoj desnoj obali) i Luke (na lijevoj). Centralni dio polja je oko Večića. Uokviruju ga Vrbanja, Cvrcka i sjeveroistočne padine Čemernice, tj. njhovih uzvisina: Brižine (373 m n/v), u vijencu Klinića brda (650 m n/v) i Bajrića brdo (460 m n/v) na padini Doca. Uzvodno, uz Vrbanju, nastavlja se u usku dolinsku livadu Vrhpolja koje odvaja Jelički potok (koji se ulijeva u Vrbanju). Na pomenutom podbrđu su naseljena mjesta Večići, Hanifići , Draguljići i Marjenovići.[2][3][4][5]

Istorija[uredi | uredi kod]

Večićko polje je oduvijek imalo egzistencijalni značaj za lokalno stanovništvo. Najprije je bilo izvor osnovnih prihoda od poljoprivrede i ostalih djelatnosti lokalnog stanovništva koje se mogu razvijati na plodnim riječnim nanosima. U davnoj i nedavnoj prošlosti bilo je značajno i za opstanak država Bosne i Bosne i Hercegovine

  • Osmanlijsko doba

U davnoj prošlosti , Večićko polje je bilo poprište velike bitke za odbranu Bosne od najezde Osmanlija. Tada su se oko Mlâvâ, plićaka i gaza na Vrbanji (između Večića i Vrbanjaca) sukobila koji osmanlijska vojska sa braniteljima Bosne – probosanskm snagama iz gotovo cijele tadašnje države, nakon povlačenja pred nadmoćnim neprijateljem. Prema historijskom kontekstu, to je bilo oko 1463., tj. pada Bosne pod osmanlijsku okupaciju, u borbabama za odbranu srednjevjekovne utvrde Kotor. Zahvaljujući tome, ovaj grad (današnji Kotor-Varoš) je pao tek 56 godina nakon toga.[6][7][8][9][10][11][12]

Bitka na Večićkom polju je, poslije prodora osmanlijske vojske preko Drine na Cvilinsko polje bio jedan od najsnažnijih bosanskih otpora nadolazećoj Osmanlijskoj imperiji. Legenda o tri poginula brata (šehida) u toj bici, na svojevrstan način, do danas ilustrira poštovanje stanovništva vrbanjske doline herojstva branitelja. Prema ustaljenoj verziji, oni mrtvi nosili sopstvene glave sve do Večića. Na navodnom mjestu njihove smrti , njima u spomen, na Večićkom polju su podignta tri turbeta. U lokalnimi širim pučkim predanjima se, i bez toga, već stoljećima veliča junaštvo bosanske vojske, unatoč velikom broju izginulih boraca na obje sukobljene strane. Svojevrsna regionalna atrakcija nekada su bili redovni Aliđunski (Ilindanski, Sveti Ilija) vašeri na Većićkom polju, svakog 2. augusta. Vjerojatno je to bilo tradicionalno zborište starobosanskih obreda, a potom i memorijalno dovište za odavanje poštovanja davne bitke i njenih šehida. Drevno turbe u središnjici zborišta ima status nacionalnog spomenika kulture u BiH [13]. U poratnom periodu nema Večićkih (privrednih, kulturnih zabavnih, tj. općih vašera, jer se u susjednim Vrbanjcima na Aliđun priređuje (kontra)zbor oko lokalne crkve. Takvih zborovanja prije rata nije bilo. Sada pažnju u ljetnom periodu privlače Vilen(j)ske vode i kanjon Cvrcke.

  • Rat u Bosni

U proljeće 1992. srpske (para)vojne i policijske anage su započele „etničko čisćenje“ u cijeloj dolini Vrbanje, od Kruševa Brda do Banjaluke. Bošnjaci i Hrvati su masovno ubijani, a preostali su prognani. Njihova naselja su „do temelja" devastirana, ključujući i male dvorišne objekte. Zahvaljujući zaštićenosti dubokog i nepristupačnog klanca Cvrcke (posebno sa skendervakufske strane, Bošnjaci Večićkog polja su, na sjeverozapadu srednje Bosne, najduže odolijevali neravnopravnim napadima srpskih (para)vojnih snaga, uključujući i JNA avijaciju. Pokušali su sve da „ne osramote“ svoje daleke pretke. Zatim su se, uz ogromne žrtve, povukli prema slobodnoj travničkoj teritoriji. Iako u potpunom okruženju, Većićani i pridošli prognanici iz okolnih sela, organizuju snažan otpor suprotstavljajući se višestruko nadmoćnijem neprijatelju. Avioni Ratnog zrakoplovstva bivše JNA su višekratno nadlijetali i bombardirali područje sela – projektilima velike razorne moći.[14][15][16][17] Nakon pola godine teških borbi, opterećeni velikim brojem ranjenika, u hroničnoj nestašici hrane i municije, oko 500 boraca kreće u proboj. Uz njih je bio i veliki broj civila. Jedna od grupa (oko 200 ljudi), u proboju je zarobljena i odvedena u zgradu Osnovne škole u Grabovici, gdje joj se gubi svaki trag. Prema do sada dostupnim podacima (sa svjedočenja u ICTY sudu u Hagu), većina njih brutalno je pogubljena.[18][19][20][21][22][23][24] Kolona od njih preko 180 je zarobljena na području Grabovice, gdje im se gubi svaki trag; njihovi posmrtni ostaci još uvijek nisu pronađeni.[13][24][25][26][27][28][29][30][31][32][33][34][35]. To se posebno odnosi na Večiće, Hrvaćane, Hanifiće, Gariće, Orahovu, Rujevicu.[36][37][38][39][40] Sva okolna hrvatska i bošnjačka sela, također su devastirana, a lokalno stanovništvo ubijano ili prognano. Za zločine nad stanovnicima spomenutih naselja još niko nije osuđen, unatoč brojnim dokazima.[17][17][30][30][41][42][43][44]

  • Postdejtonsko doba

Večićko polje je jedan od pozitivnijih primjera uspješno realizovanog projekta povratka prognanika. Međutim, bošnjačka djeca Večićkog područja, u Osnovnoj školi „Sveti Sava“ u Vrbanjcima, zbog opstrukcije lokalne vlasti, još uvijek ne ostvaruju svoja osnovna ljudska prava po međunarodnim i ustavnim odredbama i nemaju nastavu na maternjem bosanskom jeziku.[45][46][47][48] Tradicionalni Večićki vašeri (svakog Aliđuna, 2. augusta) se od 1992. ne održavaju iz „sigurnosnih razloga“, jer aktuelne vlasti organizuju vjerski Ilindanski (kontra)zbor kod crkve u susjednim Vrbanjcima. U predratnim vremenima takvog okupljanja nije bilo.

Povezano[uredi | uredi kod]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. ↑ http://www.geographic.org/geographic_names/name.php?uni=345797&fid=612&c=bosnia_and_herzegovina
  2. ↑ Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.
  3. ↑ Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo.
  4. ↑ [1]
  5. ↑ Vojnogeografski institut, Izd. (1955): Kotor Varoš (List karte 1:25.000, Izohipse na 10 m). Vojnogeografski institut, Beograd.
  6. ↑ Malcolm N. (1996): Bosnia: A Short History. New, Updating Edition, New York University Press, ISBN 0-814-755-615.
  7. ↑ Idrizović M., Ur. (1987): Umjetničko blago Bosne i Hercegovine. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 86-01-01121-7
  8. ↑ Enciklopedija Jugoslavije, Izd. (1983): Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina – Separat iz II izdanja Enciklopedije Jugoslavije. Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb.
  9. ↑ Imamović M. (1997): Historija Bošnjaka. „Preporod“, Sarajevo, UDK 949.715-323.1(=864).
  10. ↑ Malcolm N. (1996): Bosnia: A Short History. New, Updating Edition, New York University Press, ISBN 0814755615.
  11. ↑ Idrizović M., Ur. (1987): Umjetničko blago Bosne i Hercegovine. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 86-01-01121-7.
  12. ↑ Klaić N. (1994): Srednjevjekovna Bosna - Politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe. Eminex, Zagreb, ISBN 953-6112-05-1.
  13. ↑ 13,0 13,1 „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-18. Pristupljeno 2012-07-18. 
  14. ↑ http://www.icty.org/x/cases/zupljanin_stanisicm/trans/bcs/090915IT_BCS.pdf
  15. ↑ http://www.klix.ba/forum/vecici-i-prodor-iz-vecica-t32547.
  16. ↑ html-
  17. ↑ 17,0 17,1 17,2 „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2014-05-24. Pristupljeno 2014-09-13. 
  18. ↑ Gutman R. (1993): A witness to genocide: The 1993 Pulitzer Prize-Winning Dispatches on the "Ethnic Cleansing" of Bosnia. Macmillan Publishing Company, Inc., New York, ISBN 978-0020329954; ISBN 0020329954
  19. ↑ http://dokumenti-mainmenu-70/79-iskazi/2065-kotor-varos-bogr001[mrtav link]
  20. ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2014-05-12. Pristupljeno 2014-09-13. 
  21. ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2014-11-04. Pristupljeno 2014-09-13. 
  22. ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2014-10-28. Pristupljeno 2014-09-13. 
  23. ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2014-05-12. Pristupljeno 2014-09-13. 
  24. ↑ 24,0 24,1 „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2014-05-12. Pristupljeno 2014-09-13. 
  25. ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2014-05-12. Pristupljeno 2014-09-13. 
  26. ↑ Beč J. (1997): Pucanje duše. Samizdat B92, Beograd, ISBN 86-7208-0106.
  27. ↑ http://www.youtube.com/watch?v=pKA3XKamMws
  28. ↑ Fena, Agencija (2013): Obilježavanje 21. godišnjice stradanja Bošnjaka u Kotor-Varoši–Još se traži 277 osoba, Avaz, 03. 11. 3013.
  29. ↑ http://www.icty.org/x/cases/brdanin/trans/en/030527IT.htm.
  30. ↑ 30,0 30,1 30,2 „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2015-12-26. Pristupljeno 2014-09-13. 
  31. ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2015-12-26. Pristupljeno 2014-09-13. 
  32. ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2015-04-03. Pristupljeno 2021-08-13. 
  33. ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2014-11-04. Pristupljeno 2014-09-13. 
  34. ↑ http://forum.krstarica.com/showthread.php/564636-PRVI-SVEDOK-NA-SU%C4%90ENJU-MLADI%C4%86A
  35. ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2016-03-04. Pristupljeno 2014-09-13. 
  36. ↑ Iris M.(2009) NAPA Bulletin, Passages: The Ethnographic Field School and First Fieldwork. John Wiley & Sons, ISBN 9781444306965.
  37. ↑ "Families remember dead from 1992 Grabovica massacre ahead of Mladic trial". ITNSource. Reuters. 9 July 2012. Retrieved 2014-08-12.
  38. ↑ Waterfield B. (2012). "Ratko Mladic trial: with a clap and a cut-throat gesture, the 'Butcher of Bosnia' faces justice". The Daily Telegraph (London), Retrieved 2014-08-12.
  39. ↑ Rachel I. (2012): "Mladic Trial Witness Describes Escaping Mass Killing". Institute for War and Peace Reporting, Retrieved 2014-08-12.
  40. ↑ ICTY Prosecution (2012): „General Mladic had a hand in crimes'". Sense. 16 May 2012, Retrieved 2014-08-12.
  41. ↑ http://www.klix.ba/forum/vecici-i-prodor-iz-vecica-t32547.html
  42. ↑ http://www.nezavisne.com/novosti/hronika/Tepic-Tukli-su-nas-svim-i-svacim-38368.html
  43. ↑ http://www.slobodnaevropa.org/content/vojni-vjestak-lideri-bosanskih-srba-bili-svjesni-zlocina/25173186.html
  44. ↑ http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/niko-jos-nije-odgovarao
  45. ↑ EU: Evropska konvencija o ljudskim pravima (prijevod na bosanski). Council of Europe, European Commission, F-67o75, Strasbourg.
  46. ↑ Office of the High Representative (1995): Ustav Bosne i Hercegovine (prijevod na bosanski). OHR, Sarajevo.
  47. ↑ http://www.ohr.int/?lang=bs
  48. ↑ http://www.dw.de/bo%C5%A1nja%C4%8Dki-u%C4%8Denici-iz-vrbanjaca-ne%C4%87e-ni-u-drugo-polugodi%C5%A1te/a-17360255
Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Večićko_polje&oldid=41377310