Varvarin

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Za drugo značenje pogledati Varvari
Varvarin


Dom kulture u Varvarinu

Osnovni podaci
Država  Srbija
Upravni okrug Rasinski
Opština Varvarin
Stanovništvo
Stanovništvo (2022) 2198
Geografija
Koordinate 43°43′03″N 21°22′13″E / 43.7175°N 21.370333°E / 43.7175; 21.370333
Nadmorska visina 142 m
Varvarin na mapi Srbije
Varvarin
Varvarin
Varvarin (Srbije)
Ostali podaci
Poštanski kod 37260
Pozivni broj 037
Registarska oznaka


Koordinate: 43° 43′ 03" SGŠ, 21° 22′ 13" IGD

Varvarin je gradsko naselje i sedište istoimene opštine u Rasinskom okrugu. Leži na levoj obali Velike Morave i levo od Kalenićke reke tj. na njenoj levoj obali, na platou nadmorske visine od 144 metara. Prema popisu iz 2002. bilo je 2198 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 2306 stanovnika).

Geografija[uredi | uredi kod]

Velika Morava kod Varvarina

Varvarin se nalazi se u centralnoj Srbiiji, u regiji Temnić, na Velikoj Moravi.

Istorija[uredi | uredi kod]

Ime Varvarina, naselja gradskog tipa, dolazi od istoimenog sela znatno starijeg porekla, mada je varošica jedan duži period bila poznata pod nazivom Bela Crkva u 18-19 veku. Varvarin je naročito napredovao kada su u njega došli napredni Cincari iz Stare Srbije i Grčke kojima su se pridružili sposobniji ljudi iz ovog kraja. Kao posledica njihovog truda došlo je do odvajanja varošice od sela, a posebno kada je Varvarin proglašen za varoš ukazom kralja Milana Obrenovića 29 septembra 1882. godine. O nastanku imena Varvarin ima više legendi. Po jednima zato što su Turci na tom mestu pronašli mrtvo telo Ikonije, ljube Todora od Stalaća, da su ga sekli i varili, čime su se pokazali kao varvari. Po drugima, pri opsadi Grada Stalaća, neka baba po imenu Varvara uputila je odatle Turke da paze kuda iz grada na Moravi izlaze guske, pa tim putem krenu u grad, što su oni i učinili. Po trećima, Turci su se varvarski ponašali, spalili grad i pobili sve živo što su našli. Možda i po tome što su Turci na tom mestu varili neku babu da pokaže hajduke. Arheološki nalazi ukazuju da je odvajkada život tekao punim tokom. Pored iskopina na lokaciji Varvarin od pre 4000 godina i tragova iz rimskog doba i ranijih perioda, svojom reprezentativnošću ističe se varvarški korpus, bronzano raspeće iz 12. veka nađenog u Varvarinu, na tlu srednjovekovne Srbije, sa elementima vizantijskog stvaranja a rađeno u nekoj od romanskih radionoca na Zapadu. Čuva se u Narodnom muzeju u Beogradu.

Pravoslavna crkva u Varvarinu

U administrativni, privredni i kulturni centar Temnića, Varvarin se razvio posle oslobođenja od Turaka, posle Prvog i Drugog srpskog ustanka. Zauzima površinu od 368 hektara. Broj stanovnika je dosta varirao, tako je 1866. godine imao 951 stanovnika. Po popisu iz 1948. godine imao je ukupno 1090 stanovnika, a 1991. godine taj broj se povećao na 2306 stanovnika. To je 9.7 % ukupnog stanovništva opštine. Poslednjih godina zapažena je znatna migracija seoskog stanovništva prema Varvarinu. Aktivno stanovništvo čini 44,5% ukupnog stanovništva.

Komemoracija kod spomenika poginulim na varvarinskom mostu

Najznačajniji datum u novijoj istoriji Varvarina je 30. maj 1999. godine kada je u nedelju na dan verskog praznika Svete Trojice i velike nedeljne pijace, oko 13 h i nekoliko minuta, sa četiri projektila bombardovan most na Velikoj Moravi od vazdušnih snaga NATO pakta. Prilikom bombardovanja poginulo je 10 ljudi, 17 teško, a više desetina lakše ranjeno.

Poreklo stanovništva[uredi | uredi kod]

Prema poreklu ondašnje stanovništvo Varvarina iz 1905 godine, može se ovako rasporediti:

  • Starosedeoca ima 7 porodice sa 75 kuće.
  • Kosovsko-metohijskih doseljenika ima 8 porodice sa 98 kuće.
  • Iz okoline Aleksinca ima 6 porodice sa 67 kuće.
  • Iz okoline Niša ima 1 porodica sa 29 kuće.
  • Iz okoline Leskovca ima 1 porodica sa 15 kuće.
  • Iz okoline Jagodine ima 1 porodica sa 10 kuće.
  • Iz Stare Srbije ima 1 porodica sa 6 kuće.
  • Iz okoline Ćićevca ima 1 porodica sa 5 kuće. (podaci datiraju iz 1905 godine)[1]

Demografija[uredi | uredi kod]

U naselju Varvarin živi 1761 punoletni stanovnik, a prosečna starost stanovništva iznosi 39,7 godina (37,7 kod muškaraca i 41,5 kod žena). U naselju ima 735 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,99.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Etnički sastav prema popisu iz 2002.
Srbi
  
2149 97.77%
Crnogorci
  
6 0.27%
Makedonci
  
6 0.27%
Bugari
  
6 0.27%
Goranci
  
5 0.22%
Hrvati
  
4 0.18%
Nemci
  
2 0.09%
Česi
  
1 0.04%
Jugosloveni
  
1 0.04%
nepoznato
  
12 0.54%


Ekonomija[uredi | uredi kod]

Od privrednih kapaciteta u Varvarinu su locirani: PIK „Varvarinsko polje“, Brojler- živinska klanica itd.

Osim opštinskog organa uprave u Varvarinu su još: Opštinski sud, JP Direkcija za urbanizam i izgradnju Arhivirano 2013-01-24 na Wayback Machine-u, geodetska uprava, služba društvenog prihoda sa ispekcijskom službom i druge nadležne službe.

Kultura[uredi | uredi kod]

Dom za decu ometenu u razvoju izrađen uz pomoć američkog inžinjerijskog korpusa.

Od spomenika kulture od značaja su: Kneževa vodenica, Crkva Sv. Bogorodice, zadužbina Miloša Obrenovića, sa grobnicom kneza Milete Radojkovića, spomenik Jovi Kursuli. Jedno vreme je u Varvarinu bilo sedište Fakulteta umetnosti izmeštenog iz Prištine zbog ratnih događanja 1999. godine.

Poznati ljudi[uredi | uredi kod]

  • Miroslav Mišković , poznati srpski tajkun jedan od najbogatiji Srba i vlasnik kompanije "DELTA HOLDING"
  • Goran Grbović, poznati košarkaš
  • Goran Ćeličanin, poznati karikaturista
  • Zoran Anđelković, političar
  • Milija Milanović, predsednik opštine

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Podaci: "Naselja" knj.6 (dr. S. Mijatović: Naselja srpskih zemalja
  2. Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7

Vanjske veze[uredi | uredi kod]