Valle d'Aosta

Izvor: Wikipedia
Région Autonome Vallée d'Aoste
Regione Autonoma Valle d'Aosta
Glavni grad Aosta
Predsjednik Augusto Rollandin
(Union Valdôtaine)
Pokrajine nema
Broj općina 74
Površina 3,263 km²
  20. u Italiji (1.1 % Italije)
Stanovništvo (2003 procjena.)
 - Ukupno

 - Poredak
 - Gustoća


120,909
20. (0.2 %)
37/km²
Položaj Valle d'Aosta u Italiji
Mapa pokazuje položaj regije Valle d'Aosta
Val d'Aoste u Italiji

Valle d'Aosta (na srpskohrvatskom: Dolina Aosta ili Dolina Aoste, arpitanski: Val d'Outa, francuski: Vallée d'Aoste, talijanski: Valle d'Aosta) je planinska regija u sjeverozapadnoj Italiji.

Geografske karakteristike[uredi - уреди]

Valle d'Aosta graniči sa Francuskom na zapadu, Švicarskom na sjeveru i regijom Pijemont na jugu. Regija ima poseban autonomni status u Italiji i čini zasebnu pokrajinu Italije. Glavni grad regije je Aosta (francuski: Aoste).

Prikaz reljefa regije

Regija je svoje ime dobila po gradu Aosti, ovo je najmanja i najrjeđe naseljene talijanska regija.

Dolina Aosta je alpska dolina, najveći vrh regije je Gran-Paradiso (francuski: Grand Paradis, koji je u nacionalnom parku Gran-Paradiso, osnovan 1922. Veliko je središte za zimske sportove.

U regiji postoji više od 1000 zaselaka i 100 dvoraca. Regija Valle d'Aosta je podjeljena na 74 općine.

Historija[uredi - уреди]

Ova stara rimska kolonija je prvo postala dio Burgundijskog Kraljevstva, pa dio Savoje, da bi se integrirala u Italiju 1860. U vremenu od 1800. do 1814. bila je dio Francuskog Carstva i imala je status arondismana u departmanu Doire.

Ova dolina se dugo vremena nalazila na važnom vojnom i trgovačkom području između Francuske, Švicarske i Italije. Aosta ili Mali Rim u Alpama je grad u kojem se nalaze vrlo očuvani važni spomenici njegove bogate historije, kao:

  • nekropola Svetog Martina od Corléansa
  • Augustov slavoluk pobjede
  • Pretorijanska vrata (Porta Pretoria)
  • Teatar koji mogao primiti 4 000 gledaoca.

Kroz dolinu je prolazila jedna od trasa Francigene kojom su nekad hodočasnici pješačili na svom putu prema Rimu.

Popis općina[uredi - уреди]

Stanovništvo[uredi - уреди]

Stanovnici regije sebe nazivaju "Valdôtains". Regija je dvojezična, francuski se koristi kao administrativni jezik, dok većina frankofonskog stanovništva govori arpitanski tj. Franco-Provençal. Taj se jezik prije široko koristio u ovom tzv. savojskom području, kao i u Juri i romanskom dijelu Švicarske. Danas je ovaj jezik poprilično ugrožen i Dolina Aoste ima najveći broj govornika ovog jezika. Lokalni dijalekt se naziva Valdôtain. Također u regiji postoji mali grad Gressoney čiji stanovnici govore jednim dijalektom njemačkog (Walser). 1900. godine, većini stanovništva regije (92%), francuski je bio materinji jezik. Za vrijeme Benita Mussolinija u regiji je provođena prisilna talijanizacija stanovništva, poslije rata se situacija ponešto popravlja. Danas se francoprovençalskim dijalektom služi većinom ruralno stanovništvo.

Privreda[uredi - уреди]

Glavne privredne aktivnosti ove regije su poljoprivreda i turizam. Među glavnim poljoprivrednim proizvodima su: sir, voće i vino. Od specifičnih oblika turizma, najizraženiji je seoski turizam.

Hotelijerstvo[uredi - уреди]

U Dolini se nalazi više od 500 manjih hotela sa 3 ili 4 zvijezdice, koji su manji porodični hoteli.

Otvoren 1947. godine, "Grand Hôtel Billia" u Saint-Vincentu sadrži jedan od najmodernijih casina u Evropi (90 stolova za igre i 500 aparata), također sadrži i kongresni centar i kazalište gdje se održavaju brojni kulturni događaji, uključujući nagradu talijanske televizije za filmove.

Termalni izvori[uredi - уреди]

Termalni izvori u Dolini Aoste su ponovno otkriveni u 18. vijeku (prije su bili poznati za vrijeme Rimljana). Za vrijeme trajanja Belle époque (1890-1914) privlačili su veliki broj posjetitelja.

Vanjske veze[uredi - уреди]


Regije Italije Flag of Italy
Abruzzo | Apulija | Basilicata | Emilia-Romagna | Kalabrija | Kampanija | Lacij | Ligurija | Lombardija | Marke | Molise | Pijemont | Toskana | Umbrija | Veneto
Posebni autonomni status imaju: Furlanija-Julijska krajina | Trentino-Južni Tirol | Sardinija | Sicilija | Valle d'Aosta