Vaal
|
||||
|---|---|---|---|---|
| Duljina | 1 210 km [1] km | |||
| Nadm. visina izvora | 1 800 m m | |||
| Nadm. visina ušća | 0 m | |||
| Prosječni istjek | m³/s | |||
| Površina porječja | 196 290 km² [1] km² | |||
| Sliv | Atlanski | |||
| Izvor | kod Breytena (masiv Drakensberg - Mpumalanga | |||
| Ušće | kod Douglasa u rijeku Oranje | |||
| Pritoke | Klip, Wilge, Vals, Vet i Riet | |||
| Države | ||||
| Gradovi | ||||
| Ulijeva se u | Atlanski ocean | |||
| Plovna od - do | ||||
Vaal (afrikaans: Vaalrivier) je rijeka u Južnoafričkoj Republici, najveća desna (sjeverna) pritoka rijeke Oranje. [1]
Rijeka Vaal duga je 1 210 km, i ima porječje od 196 290 km². [2][1]
Sadržaj/Садржај |
Geografske karakteristike [uredi - уреди]
Rijeka izvire u masivu Drakensberg kod gradića Breyten u provinciji Mpumalanga 200 -injak km istočno od Johannesburga, zatim teče prema jugozapadu preko visoravni Highveld, kroz provincije Gauteng, Free State i North West do ušća u rijeku Oranje kod grada Douglas u provinciji North Cape.
Rijeka u svom srednjem toku formira najveći dio granice između provincija Free State i Gauteng, a zatim i dio granice između provincija North West i Free State. Vaal je najvećim dijelom ravničarska rijeka plitkog korita. Najveći dio godine ima vrlo malo vode, ali se za zimskih mjeseci (jul, august) pretvara u blatnu bujicu, koja ruši sve pred sobom. Upravo zbog tog se i zove Vaal, jer to na afrikaansu znači sivo-smeđi, zbog boje koju tad rijeka ima. [1]
Sve veće pritoke; Klip, Wilge, Vals, Vet i Riet utječu u rijeku s lijeve strane. [1]
Ekonomsko značenje rijeke Vaal [uredi - уреди]
Rijeka Vaal od vitalnog je značenja za metropolitansku regiju grada Johannesburga, jer se njene vode koriste za potrebe više od 12 000 000 stanovnika i industrijskih pogona u provinciji - Gauteng. Veliki irigacionim projektom, izgradnjom Brane Vaal 37 km uzvodno od Johannesburga, kod grada Vereeniginga, dio voda iz velikog akomulacionog jezera usmjerava se kanalima u dolinu Hartz za navodnjavanje 369.50 km² obradivog tla. [1] Radi iste namjene, podignuta je još jedna velika brana, 320 km nizvodno od Johannesburga kod grada Bloemhofa (široka 4 270 m, visoka 33 m), iznad koje je veliko akomulaciono jezero kapaciteta 1 269 000 000 m3 vode na površini od 223 km². Zbog očuvanja kvaliteta vode, čitav kraj oko brane proglašen je nacionalnim parkom - Bloemhof Dam Nature Reserve. [3]
Postoje i projekti za povećanje količine voda rijeke Vaal, za to bi trebalo izgraditi nekoliko brana i akumulacija na pritoci Vaala u Lesotu na rijeci Senqu i njenim pritokama Malibamatso i Senqunyane. [4]
Rijeka Vaal u historiji [uredi - уреди]
Početkom 19. vijeka rijeka Vaal bila je južna granica dokle se protezalo kraljevstvo domorodačkog naroda Basotho, a nakon toga granica između dvije burske države Transvaal i Slobodne Države Oranje, koje su kasnije postale provincije Južnoafričke Unije. Transvaal je i dobio ime po rijeci jer to na afrikaansu znači S onu stranu Vaala.
Izvori [uredi - уреди]
- ↑ 1.0 1.1 1.2 1.3 1.4 1.5 1.6 "Vaal" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/621215/Vaal-River. pristupljeno na 21. 02. 2012.
- ↑ "Water Resources of Oranje River" (engleski). Water resources. http://www.dwaf.gov.za/Orange/waterres.aspx. pristupljeno na 21. 02. 2012.
- ↑ "Bloemhof Dam Nature Reserve" (engleski). TravelGround. http://www.travelground.com/attractions/bloemhof-dam-nature-reserve. pristupljeno na 21. 02. 2012.
- ↑ "Orange River" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/430934/Orange-River. pristupljeno na 3. 03. 2012.
Vanjske veze [uredi - уреди]
- Vaal River (engleski)
- Vaal na portalu Encyclopædia Britannica (engleski)