Västmanland

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Västmanland
Pozicija Västmanlanda na karti Švedske
U sastavu Švedske
Upravni oblik pokrajina
Površina 8363 km²
Stanovništvo 289.206
Gustoća 35 stanovnika na km²

Västmanland je jedna od 25 švedskih historijskih pokrajina (švedski: landskap) u centru zemlje, koja danas više nema nikakvu administrativnu funkciju, ali se njeni stanovnici još uvijek identificiraju sa njom.

Geografske karakteristike[uredi | uredi kod]

Västmanland se prostire sjeverno od Jezera Mälaren prema unutrašnjosti[1], graniči sa pokrajinama Södermanland, Närke, Värmland, Dalarna i Uppland.

Pokrajina Västmanland ima površinu od 8 363 km²[2] na kojoj živi 303,895 stanovnika.

Danas administrativno podpada najvećim dijelom pod istoimenu grofoviju Västmanland (istok) i manjim zapadnim dijelom pod Örebro.

Teren Västmanlanda se od plodne ravnice na jugoistoku uzdiže se prema sjeveru do ruba brdovite regije Bergslagen. [1] Tamo se uzdiže najviše brdo pokrajine - Fjällberget visoko 466 metara.[2]

Historija[uredi | uredi kod]

Ime Västmanland (Zemlja zapadnih ljudi) nastalo je za srednjeg vijeka, najvjerojatnije da se ukaže na razliku od Upplanda, koji je u to vrijeme bio centar Švedske.[3]

Västmanland je bio dio Dalarne sve do 1647., kad je i on postao samostalna administrativna jedinica.[3]

Privreda[uredi | uredi kod]

Västmanland je poljoprivredno rudarski kraj poznat po povrtlarstvu i uzgoju krava.[1] Rudarstvo je razvijeno oko Fagersta u regiji Bergslagen. Blizina željezne rude, i manjih količina bakra, olova i cinka, utjecala je na razvoj metalurške industrije u Västeråsu i Köpingu.[1]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Västmanland (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 21. 04. 2015. 
  2. 2,0 2,1 Västmanland (švedski). Johmenvisst. Pristupljeno 21. 04. 2015. 
  3. 3,0 3,1 Dalarna och Västmanland (švedska). Tacitus. Pristupljeno 21. 04. 2015. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]