Västerbotten

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Västerbotten
Pozicija Västerbottena na karti Švedske
U sastavu Švedske
Upravni oblik pokrajina
Površina 15538 km²
Stanovništvo 210.679
Gustoća 14 stanovnika na km²

Västerbotten prevedeno Zapadna Botnija je jedna od 25 švedskih historijskih pokrajina (švedski: landskap) na sjeveroistoku zemlje, koja danas više nema nikakvu administrativnu funkciju, ali se njeni stanovnici još uvijek identificiraju sa njom.

Geografske karakteristike[uredi | uredi kod]

Västerbotten se prostire duž Botnijskog zaljeva, graniči sa pokrajinom Ångermanland, Lappland i Norrbotten. Pokriva teren od 15 538 km²[1] na kom živi 210,679 stanovnika, najveće naselje je Umeå.

Danas administrativno pripada pod istoimenu grofoviju Västerbotten, koja je puno veća jer su u njoj uključeni i dijelovi Ångermanlanda, Lapplanda.

Västerbotten je nizinski kraj, najviši vrh ima svega 551 metara.[1]

Historija[uredi | uredi kod]

Ime Västerbotten se prvi put spominje u pisanim dokumentima 1454., a prvo naselje na tom području koje je dobilo status grada je Umeå 1588.[2]

Sve do Finskog rata 1808. -1809. sa Ruskim Carstvom unutar Västerbottena bio je mali dio sjeverne Finske, ali je nakon tog rata - pripao Rusiji (kasnije Finskoj). [2]

Privreda[uredi | uredi kod]

Kako vrlo malo usjeva može dozrijeti za kratkog ljeta - poljoprivreda je vrlo slaba, pa je nekad glavna privredna aktivnost bila eksploatacija drva koja su se rijekama spuštala do pilana u obalnim centrima.[3]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 Västerbotten (švedski). Johmenvisst. Pristupljeno 10. 04. 2015. 
  2. 2,0 2,1 Västerbotten, Norrbotten och Lappland (švedski). Tacitus. Pristupljeno 10. 04. 2015. 
  3. Västerbotten (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. 04. 2015. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]