Usporedba standardnog srpskog, hrvatskog, bosanskog i crnogorskog jezika

Izvor: Wikipedia

ISO kod, vodeći svjetski autoritet za klasifikaciju jezika, drži srpski, hrvatski i bosanski posebnim jezicima koji čine jedan makrojezik koji se naziva srpskohrvatskim. U Crnoj Gori službeni je jezik crnogorski, koji je u postupku standardizacije, međutim nema svoj ISO kod i smatra se dijelom srpskoga jezika.

Povijest[uredi - уреди]

Glavni članak: Srpskohrvatski jezik

Sva četiri standardna jezika utemeljena su na štokavskim govorima. Pretežno su kroz povijest korišteni nazivi slovinski i ilirski, ili nazivi regionalnog predznaka (slavonski, bosanski, dalmatinski, dubrovački). Službenim je jezikom Kraljevine SHS imenovan srpskohrvatskoslovenski. [1] U doba NDH službeni jezik imenovan je isključivo hrvatskim imenom, korišten je korijenski pravopis i jezik se htio što više očistiti od tuđica i usvojenica. Zabranjena je uporaba ćirilice. [2] Prvih par godina komunističke Jugoslavije službenim jezicima imenovani su slovenski, hrvatski, srpski i makedonski, da bi Novosadskim dogovorom 10. prosinca 1954. "ustanovljeno" da su hrvatski i srpski jedan jezik s dva ravnopravna pisma (latiničnim i ćirilićnim) i dva ravnopravna izgovora (ekavskim i (i)jekavskim). Jezik se ima zvati srpskohrvatskim ili hrvatskosrpskim. U socijalističkim republikama BiH, Srbiji i Crnoj Gori jezik je službeno imenovan srpskohrvatskim, a u Hrvatskoj isprva hrvatskosrpskim. U hrvatskim školskim svjedodžbama do 1970./71. službeno ime nastavnog predmeta glasilo je hrvatskosrpski jezik, a od 1971./72. hrvatski ili srpski jezik. Nakon 1990. dolazi do razdvajanja srpskog i hrvatskog i stvaranja bosanskog i crnogorskog standarda. Godine 2008. hrvatski, srpski i bosanski jezik dobili su posebne međunarodne ISO kodove. [3]

Dokumentiranje razlika[uredi - уреди]

1935. godine izlazi u beogradskom stručnom časopisu "Naš jezik" članak srpskog jezikoslovca Radoslava Boškovića pod imenom "O jezičnoj i stilskoj diferencijaciji srpskog i hrvatskog jezika". Autor navodi da bi po njegovoj procjeni rječnik razlika između dvaju jezika mogao imati tri do četiri tisuće riječi. Dvije godine kasnije Julije Benešić u svojoj "Gramatici hrvatskoga ili srpskoga jezika" nabrojio je oko 1 300 riječi koje koristi jedan jezik/inačica, a ne koristi drugi. Godine 1940. u izdanju Matice hrvatske u Zagrebu izlazi knjiga "Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnoga jezika" dr. Petra Guberine i dr. Krune Krstića. Popraćen opširnom raspravom o hrvatskom standardnom jeziku, ovaj rječnik sadržava oko 4 500 riječi. Božidar Vančik u svom tekstu "Otkrića o hrvatskom jeziku" kaže: "Pod utjecajem predrasuda da su hrvatski i srpski jedan jezik u svom korijenu i da su hrvatska i srpska jezična praksa... nastale pod tuđim jezičnim utjecajima i poradi samostalnog stvaranja novih kovanica na jednoj i na drugoj strani, mnogi neupućeni misle da su rječničke razlike među hrvatskom i srpskom jezičnom uporabom slučajne, bez ikakve međusobne sveze, a osim toga misle da su te razlike neznatne, jer obuhvaćaju oko 10.000 riječi, a kad te rječničke razlike međusobno uspoređujemo vidimo da one nisu nimalo slučajne nego da su podvrgnute čistim jezičnim zakonima koji obuhvaćaju oko 85 različitih glasovnih zakona i preko 200 zakona tvorba riječi, a kad riječi kojima se hrvatska jezična uporaba razlikuje od srpske usporedimo s hrvatskim čakavskim i kajkavskim govorima, vidimo da je golema većina tih hrvatskih riječi čakavsko-kajkavskog podrijetla, da se dakle ne radi o dvije jezične inačice nego o dva posebna južnoslavenska jezika". Beogradski gradski kazališni djelatnik Jovan Ćirilov 1989. izdao je "Srpsko-hrvatski rečnik varijanti/Hrvatsko-srpski rječnik inačica". Najopširnije je djelo na ovu temu "Razlikovni rječnik srpskog i hrvatskog jezika" hrvatskog jezikoslovca Vladimira Brodnjaka, izišao 1990-ih. On navodi: "No, zanemarujući novine, u kojima se i inače pojavljuje relativno malen broj riječi pa je i broj razlika manji nego u književnim djelima, možemo kazati da su razlike između srpskog i hrvatskog leksika između 11,5% do 16%, pri čemu razlike u vezi s refleksom jata obuhvaćaju oko 5%. Samo u rijetkih (uglavnom starijih) pisaca te razlike dosežu i 20%, ali pri tome valja reći da je tu počesto riječ o pravim arhaizmima, koji su doduše navedeni u ovom rječniku, ali se u suvremenih pisaca sasvim rijetko pojavljuju".

Razlike[uredi - уреди]

Pravopis i pravogovor[uredi - уреди]

Hrvatski standardni jezik koristi isključivo latinicu Ljudevita Gaja, a srpski i bosanski koriste ravnopravno i nju i ćirilicu Vuka Karadžića. Crnogorski standardni jezik ima dva slova više u svojoj latinici i ćirilici.

latinica ћирилица
A a А а
B b Б б
C c Ц ц
Č č Ч ч
Ć ć Ћ ћ
D d Д д
Dž dž Џ џ
Đ đ Ђ ђ
E e Е е
F f Ф ф
G g Г г
H h Х х
I i И и
J j Ј ј
K k К к
L l Л л
Lj lj Љ љ
M m М м
N n Н н
Nj nj Њ њ
O o О о
P p П п
R r Р р
S s С с
Š š Ш ш
T t Т т
U u У у
V v В в
Z z З з
Ž ž Ж ж

Hrvatski, bosanski i crnogorski standard isključivo su (i)jekavski, dok srpski ravnopravno rabi ekavski i (i)jekavski izgovor. Ikavski izgovor nepravilan je za književnu uporabu u svim četirima standardima.

preteča ekavski ikavski ijekavski ijekavska pravila
*lěp lep lip lijep dugo ěije
*vrěme vreme vrime vrijeme
*věra vera vira vjera kratko ěje
*děvojka devojka divojka djevojka
*trěbati trebati tribat(i) trebati kratko ěe
*grějati grejati grijati grijati kratko ěi
*selo selo selo selo e u korenu, ne ě

Hrvatski standard ima propisani pravogovor, dok ostali standardi nemaju. Srpski standard zbog ćirilićnog pisma drukčije provodi transkripciju i transliteraciju stranih imena. Tako se imena gradova i ljudi iz govornih područja jezika pisanih latinicom na srpskom i crnogorskom pišu fonetski (kako se izgovaraju), a na hrvatskom i bosanskom onako kako se pišu u izvornom obliku.

Infinitiv se drukčije piše.

  • hrvatski, bosanski: Uradit ću to.
  • srpski, crnogorski: Урадићу то./Uradiću to.

Fonetika[uredi - уреди]

Riječ Hrvatski Srpski Engleski
Opposition -u/e burza berza stock exchange
porculan porcelan porcelain
Opposition -u/i tanjur tanjir plate
Opposition -l/-o after o sol so salt
vol vo ox
kolčić kočić stick
Srpski standard često izostavlja slovo H: čahura čaura cartridge
hrvač rvač wrestler
hrđa rđa rust

Morfologija[uredi - уреди]

Poneke riječi imaju slovo h u hrvatskom i bosanskom, a v u srpskom.

engleski srpski hrvatski i bosanski
tobacco duvan duhan
to cook kuvati kuhati
dry suvo suho
deaf gluvo gluho

U bosanskom jeziku često se javlja slovo h u riječima u kojima ga u hrvatskom i srpskom nema.

engleski bosanski hrvatski srpski
easy lahko lako lako
soft mehko meko meko
coffee kahva kava kafa

Slijede još neki primjeri različite morfologije.

engleski bosanski hrvatski srpski crnogorski
point tačka točka tačka tačka
correct tačno točno tačno tačno
municipality općina općina opština opština
priest svećenik svećenik sveštenik svještenik
male student student student student student
female student studentica studentica studentkinja studentkinja
studentica
male professor profesor profesor profesor profesor
female professor profesorica profesorica profesorka profesorka
profesorica
scientist naučnik znanstvenik naučnik naučnik
translator prevodilac prevoditelj prevodilac prevodioc
reader čitalac čitatelj čitalac čitaoc
diver ronilac ronilac ronilac ronioc
thinker mislilac mislilac mislilac mislioc
Međutim:
assembly skupština skupština skupština skupština
male president predsjednik predsjednik predsednik predśednik
female president predsjednica predsjednica predsednica predśednica
male Black crnac crnac crnac crnac
female Black crnkinja crnkinja crnkinja crnkinja
teacher učitelj učitelj učitelj učitelj

Pisanje međunarodnica[uredi - уреди]

Često su prijevodi međunarodnica različiti.

Engleski Bosanski Hrvatski Srpski
to organize organizirati
organizovati
organizirati organizovati
to construct konstruirati
konstruisati
konstruirati konstruisati
Međutim:
to analyse analizirati analizirati analizirati

Suvremene međunarodnice uglavnom su ušle u hrvatski i bosanski jezik preko grčkog i talijanskog, a u srpski i crnogorski preko francuskog i ruskog. Stoga se često javljaju razlike u lokalizaciji. Riječi iz grčkog često su došle u srpski izravno, a u hrvatski preko latinskog jezika. Postoji nešto razlika u zemljopisnom nazivlju.

Engleski Bosanski Hrvatski Srpski Bilješka
Bethlehem Betlehem Betlehem Vitlejem Iz latinskog u hrvatski, iz grčkog u srpski
Athens Atina Atena Atina
Europe Evropa Europa Evropa
Cyprus Kipar Cipar Kipar
chlorine hlor klor hlor
impedance impedanca impedanca impedansa Iz latinskog u hrvatski, iz francuskog u srpski
But:
license licenca licenca licenca Iz latinskog u sve
tendency tendencija tendencija tendencija

Javljaju se razlike u rodu pojedinih imenica.

Engleski Srpski Hrvatski
minute (n.) minut/minuta minuta
second (n.) sekund/sekunda sekunda
Međutim:
planet planeta planet
comet kometa komet
territory teritorija teritorij
mystery misterija misterij

Upitne zamjenice[uredi - уреди]

Engleski Srpski i bosanski Hrvatski i crnogorski
What did he say? Šta je rekao? Što je rekao?
Ask him what he said. Pitaj ga šta je rekao. Pitaj ga što je rekao.
What he said was a lie. To što je rekao je laž. To što je rekao je laž.
Engleski Srpski i bosanski Hrvatski i crnogorski
What did he say? Šta je rekao? Što je rekao?
Ask him what he said. Pitaj ga šta je rekao. Pitaj ga što je rekao.
What he said was a lie. To što je rekao je laž. To što je rekao je laž.
Engleski bosanski i (i)jekavski srpski Hrvatski Crnogorski
Where will you be? Gdje ćeš biti? Gdje ćeš biti? Đe ćeš biti?
Where will you go? Gdje ćeš ići??
(Kuda ćeš ići?)
Kamo ćeš ići? Đe ćeš ići?
Which way will you go? Kuda ćeš ići? Kuda ćeš ići? Kuda ćeš ići?

Sintaksa[uredi - уреди]

Za hrvatski je jezik karakteristično češće koristiti infinitiv, a za srpski tvorbu da+prezent.

  • hrvatski: Ja ću to učiniti. Ja hoću to učiniti.
  • srpski: Ja ću to da učinim. Ja hoću to da učinim.

Razlike postoje i u upitnom obliku.

  • hrvatski: Je li moguće? Voliš li me?
  • srpski: Da li je moguće? Da li me voliš?

Dobar je primjer glagol trebati.

  • hrvatski: Petar treba novac. Ne trebaš me. Trebam raditi.
  • srpski: Petru treba novac. Ne trebam ti. Trebam da radim.

Rječnik[uredi - уреди]

Hrvatski nastoji koristiti što manje usvojenica i tuđica. Tako zadržava slavenske izraze za mjesece.

Engleski Hrvatski Srpski Bosanski
January siječanj januar januar
February veljača februar februar
March ožujak mart mart
April travanj april april
May svibanj maj maj
June lipanj jun juni
July srpanj jul juli
August kolovoz avgust august
September rujan septembar septembar
October listopad oktobar oktobar
November studeni novembar novembar
December prosinac decembar decembar

Hrvatski za razliku od ostalih standarda ima izrazite purističke tendencije.

Engleski Srpski Hrvatski Bosanski Crnogorski
one thousand hiljada tisuća hiljada (preferred)
tisuća (allowed)
hiljada
factory fabrika tvornica fabrika
tvornica
fabrika
rice pirinač riža riža oriz
riža
carrot šargarepa mrkva mrkva šargarepa
mrkva
trousers pantalone hlače hlače
pantalone
pantalone
music muzika glazba muzika muzika
library biblioteka knjižnica biblioteka biblioteka
bread hleb kruh hljeb/kruh hljeb
millennium milenijum tisućljeće milenij milenijum
spinach spanać špinat špinat spanać
football fudbal nogomet fudbal
nogomet1
fudbal
nogomet
train voz vlak voz voz
wave talas val talas
val
val
talas
person lice
osoba
osoba lice
osoba
osoba
lice
uncivil nevaspitan neodgojen neodgojen nevaspitan
one's own sopstveno
vlastito
osobno
vlastito
vlastito
sopstveno
vlastito
sopstveno
road put
drum
cesta
put
put
cesta
put
cesta
road toll drumarina
putarina
cestarina putarina putarina
Međutim:
dad tata tata tata
babo
tata
tajo
tomato paradajz rajčica paradajz paradajz
Engleski Srpski Hrvatski Bosanski
to accept prihvatati prihvaćati prihvatati/prihvaćati
happy, lucky srećan
sretan
sretan sretan
to comprehend shvatati shvaćati shvatati/shvaćati
But:
to catch hvatati hvatati
loviti
hvatati

Slijede primjeri posve različitih rečenica na srpskom i hrvatskom.

Srpski

  • 1. U pogledu izduvnih gasova i zagađivanja vazduha u Jerusalimu, treba da se preduzmu mere bezbednosti.
  • 2. Bela so za kuvanje je hemijsko jedinjenje natrijuma i hlora.
  • 3. Voz sa železničke stanice krenuće tačno u deset časova.
  • 4. Svetski šampionat u fudbalu 2010. [dve hiljade i desete] osvojila je Španija pobedivši u finalu Holandiju golom Inijeste u 116. minutu utakmice.
  • 5. Dok kuvamo supu, dodaćemo šargarepu i mirođiju.

Hrvatski

  • 1. Glede ispušnih plinova i onečišćivanja jeruzalemskog zraka, treba poduzeti sigurnosne mjere.
  • 2. Bijela kuhinjska sol kemijski je spoj natrija i klora.
  • 3. Vlak sa željezničkog kolodvora krenut će točno u deset sati.
  • 4. Svjetsko nogometno prvenstvo 2010. [dvije tisuće i desete] osvojila je Španjolska pobijedivši u završnici Nizozemsku 1:0 Iniestinim pogotkom u 116. minuti utakmice.
  • 5. Dok kuhamo juhu, dodat ćemo mrkvu i kopar.

Izvori[uredi - уреди]

  1. www.arhivyu.gov.rs, "Ustav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, 28. jun 1921 (Vidovdanski ustav)", pristupljeno 24. srpnja 2013.
  2. www.hrvatskiplus.org, "Standardizacijski procesi u 20. stoljeću", pristupljeno 24. srpnja 2013.
  3. hrv.nsk.hr, "MEĐUNARODNO PRIZNANJE HRVATSKOG JEZIKA", pristupljeno 24. srpnja 2013.