Univerzitet u Chicagu

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Za ostala značenja, vidi Univerzitet u Chicagu (razvrstavanje).
University of Chicago
Historija
MotoCrescat scientia; vita excolatur (Latin)
Moto (sh.)Neka znanje raste od više prema više; i neka se tako ljudski život obogati[1]
Osnivanje1891.
Generalno
VrstaPrivatni, bez religijske denominacije, za oba spola
Budžetski izdatak6,5 milijardiUS $ [2]
Administracija
PredsjednikRobert Zimmer
Akademsko osoblje2.168
Admin. osoblje14.772 zaposlenika (uključujući Medicinski centar)
Studenti
Broj studenata
  – dodiplomci
  – diplomci

4.901
9.820
BojeTamnocrvena i bijela          
SportoviNCAA Divizija III UAA
NadimakMaroons
MaskotaFeniks
Lokacija
Sjedište
  – grad
  – savezna država

Chicago
IL
Kampusurbano, 211 akri (850,000 m²)
Službene stranice
www.uchicago.edu

Univerzitet Chicaga (University of Chicago) je privatni univerzitet smješten u Hyde Parku, četvrti grada Chicaga u SAD. Godine 1891. ga je utemeljio naftni magnat John D. Rockefeller, a Univerzitet kao datum osnivanja tradicionalno navodi 1. jul 1891. kada je William Rainey Harper postao predsjednik i prvi član nastavnog osoblja. Univerzitet Chicaga je nastavu započeo 1. oktobra 1892.[3] Univerzitet Chicaga je bio jedan od prvih univerziteta u SAD zamišljen kao kombinacija američkog koledža liberalnih umjetnosti i njemačkog istraživačkog univerziteta. Poznat je po svojim rigoroznim standardima akademskih stipendija i intelektualnom životu, te je u šali stekao reputaciju škole "gdje zabava odlazi umrijeti."[4]

Univerzitet Chicaga je do danas povezan s 82 dobitnika Nobelove nagrade te se smatra jednim od najprestižnijih univerziteta na svijetu. Kroz historiju je bio poznat po jezgrovnom kurikulumu za mlade studente koga je razvio Robert Hutchins 1930-ih, kao i po utjecajnim intekelektualnim pokretima kao što su Čikaška škola ekonomije, Čikaška škola sociologije i pokret Ekonomske analize prava. Univerzitet Chicaga je također poznat i kao mjesto gdje je provedena prva umjetno izazvana nuklearna reakcija. Također služi i kao sjedište Odbora za društvenu misao, interrdisciplinarnog istraživačkog programa, i najvećeg univerzitetskog lista u SAD.[5]

Povezano[uredi | uredi kod]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. „About the University”. The University of Chicago. 2007. Pristupljeno 20.4. 
  2. „University of Chicago”. The University of Chicago. 2007. Arhivirano iz originala na datum 2008-08-15. Pristupljeno 12.8. 
  3. Robertson, David Allan (1918). The Quarter-Centennial Celebration of the University of Chicago, Chicago: University of Chicago Press.
  4. „Librarian » Blog Archive » The University of Chicago: “Where Fun Goes to Die.””. Arhivirano iz originala na datum 2022-10-02. Pristupljeno 2008-10-26. 
  5. „Duffy is named Director of the University Press”. The University of Chicago Chronicle. 27. 04. 2000.. Pristupljeno 30.4. 

Eksterni linkovi[uredi | uredi kod]