Unec

Izvor: Wikipedia
Radovi u toku!
Under construction icon-red.svg

Jedan korisnik upravo radi na ovom članku! Mole se ostali suradnici da ne uređuju članak dok je ova obavijest prisutna. Koristite stranicu za razgovor na ovom članku ako imate komentare i pitanja u vezi s člankom. Kada radovi budu gotovi, suradnik koji uređuje uklonit će ovaj predložak! Hvala na razumijevanju!
(Predložak može biti uklonjen ako kroz tri dana od trenutka postavljanja nema izmjena na članku.)

Unec
Unec1.jpg
Zemljevid: 45°49′18.91″N, 14°17′39.2″E
Najdi.si, Geopedia.si
Nadmorska visina: 519,7 m
Broj stanovnika: 487
Poštanski broj: 1381 Rakek
Općina: Cerknica
Pokrajina: Notranjska
Statistička regija: Notranjsko - kraška regija
Izvor: SURS, popis stanovništva 2002.

Unec je gručasto[1] naselje u podnožju brda Orljek (563 m), na sjeverozapadnom rubu Rakovške uvale, na cesti Planina (Postojna)Rakek, od koje se u tom naselju odvaja nekada poznata cesta prema Postojni. Unec se nalazi u Općini Cerknica.

Naselju Unec pripada i zaselak Hribce. U blizini je 100 m duboka Unška koliševka. U okolici koliševke[2] su italijanski granični vojni bunkeri iz vremena između Prvog i Drugog svjetskog rata. Podzemni hodnici, koji ih povezuju, imaju ulaze i iz koliševke.

Kod Unca je otkriveno rimsko grobište s vrlo raskošnim grobnim artefaktima (?, pridatki[3]), među kojima se ističe brončano posuđe.

Na brdu Stari grad zapadno od Unca vide se razvaline grada koji je bio prethodnik sadašnjega grada Hasberg na Planinskom polju.

Na fasadi upravne zgrade Kovinoplastike Lož (na nekadašnjoj mitnici) postavljena je spomen-ploča koja govori da je tu živio i godine 1934. umro slovenski general i pjesnik Rudolf Maister.

Stanovništvo[uredi - уреди]

Etnički sastav 1991:

Sakralna baština[uredi - уреди]

Župna crkva svetog Martina prvi put je spomenuta godine 1526. Nad ulaznim vratima uklesana je godine 1615. Na tom mjestu postojala je drvena crkva još oko godine 1100, prva zidana crkva izgrađena je sto godina kasnije, u 14. stoljeću podignuta je nešto veća gotička crkva, čije se vanjski arhitektonske elementi djelomično vide i danas. U crkvi je sačuvan kameni škropionik (slovenski: kropilnik) iz godine 1719, križni put T. Wissiaka iz godine 1856. i slike S. Kregara iz 20. stoljeća.

Pred crkvom se nalazi ogromna lipa, stara oko 370 godina, čiji obim je 650 cm.

Napomene[uredi - уреди]

  1. Potreban prijevod sa slovenskog.
  2. Potreban prijevod sa slovenskog.
  3. Potreban prijevod sa slovenskog.