Umgeni

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Umgeni
Mngeni
Lokacija
Države Južna Afrika
GradoviDurban
Hidrografija
Izvor
  – aps. visina
Planina Drakensberg
1760[1] m
Ušće
  – aps. visina
Zaljev Natal pored Durbana (Indijski ocean)
0 m
Dužina225[1] km
PritokeMsunduzi
Hidrologija
Sliv
  – površina

4439[2] km²
Ulijeva se uIndijski ocean

Umgeni (Zulu: Mngeni) je jedna od većih rijeka Južnoafričke Republike u provinciji KwaZulu-Natal koja utječe kod grada Durbana u Indijski ocean.[1]

Ime rijeke na jeziku Zulu znači Strašna akacija (Acacia karroo) zbog velikog broja tih drva koja su rasla uz rijeku.[3]

Rijeka Umgeni duga je 225 km,[1] ima porječje od 4439 km²,[2] a njena najveća pritoka Msunduzi ima porječje od 875 km².[1]

Hidrografija[uredi | uredi kod]

Rijeka Umgeni izvire na nadmorskoj visini od 1760 m, u drevnoj močvari u podnožju planine Drakensberg u kraju koju lokalni narod Zulu zove uMngeni Vlei, na nadmorskoj visini od 1760 m.[1]

Rijeka Umgeni ispod slapova Howick za sušne sezone

Od izvora, rijeka teče prema istoku kroz pastoralni kraj, u tom dijelu prije brane Midmar, u nju utječe Lavlja rijeka (Lions). Akomulaciono jezero brane Midmar, je postalo popularna destinacija za sport i rekreaciju. U tom dijelu korito rijeke je usko, okruženo travnatim livadama obraslim niskim grmljem i rijetkim drvećem. Česti su slapovi zbog stjenovitog korita, ispod kojih su mala jezera. Porječje rijeke u gornjem dijelu je poljoprivredni kraj sa razvijenom drvnom industrijom.[1]

Nakon brane Midmar rijeka ima spektakularni slap Howick gdje pada sa 111 m visine u šumovitu dolinu Umgeni. Kroz dolinu rijeka meandrira kroz travnati teren i prima slijedeću pritoku rijeku Karkloof prije slijedeće velike brane kod Albertovih slapova. Ispod Albertovih slapova, rijeka teče kroz vrlo ispresjecani teren doline koja se zove Hiljadu brda. Nakon toga dotječe do brane Nagle, koja se nalazi na nadmorskoj visini od 400 m, unatoč tome što je samo 50 km od obale oceana. U donjem toku, uz rijeku se protežu velike plantaže šećerne trske, i stočarske farme u regiji Wartburg. Teren uz rijeku u ovom dijelu je vruća suha dolina u kojoj se stanovništvo bavi poljoprivredom.[1] Najveća pritoka rijeka Msunduzi (Zulu: uMsunduze), utječe u rijeku s lijeve strane između brana Nagle i Inanda.

Posljednja velika brana i akomulaciono jezero na rijeci je Inanda, koja se nalazi praktički u predgrađu grada Durbana. Nakon tog rijeka protječe kroz grad i uvire u Indijski ocean odnosno zaljev Plavu lagunu kod Durbana.

Klima[uredi | uredi kod]

Oborine u bazenu rijeke imaju izravan utjecaj na vodostaj rijeke, prosječna količina oborina u slivu rijeke je od 410 do 1450 mm godišnje, od toga oko 80 % padne za kišne sezone između oktobra i marta. Za suše je visok procent isparavanja koji iznosi prosječno od 1360 do 2040 mm. Slične karakteristike ima i najveća pritoka Msunduzi koji ima prosječnu količinu oborina od 410 do 1100 mm, ali nešto manje isparavanje od 1070 do 1360 mm.[1]

Ekonomija[uredi | uredi kod]

Rijeka Umgeni ima veliko ekonomsko značenje za provinciju KwaZulu-Natal kroz koju protječe, na njoj i njenoj najvećoj pritoci Msunduzi, izgrađeno je čak 129 registriranih brana, od toga pet velikih: Midmar, Vodoskoci Albert, Nagle, Henley (na Msunduziju) i Inanda, koje ukupno mogu primiti 753 miliona m3 vode, što je više od godišnjeg protoka rijeke koji iznosi 740 miliona m3.[1] Te vode koriste se za navoodnjavanje i proizvodnju električne energije.

U slivu rijeke živi 1,753.400 stanovnika (prosječno 2500 stanovnika po km², iako to varira od 20 000 u Durbanu i Pietermaritzburgu do svega par stanovnika u gornjem toku.[4]

Pretpostavlja se da se na ušću Umgenia zaustavio i portugalski moreplovac Vasco da Gama, da popuni rezerve vode za svoju flotu na Božić 1497., zbog tog se i čitav taj zvao Natal (portugalski: Božić), kao i rijeka.

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 The South African State of Rivers Report: uMngeni River and Neighbouring Rivers and Streams (engleski). South AfricanRiver Health Programme. Arhivirano iz originala na datum 2007-05-14. Pristupljeno 15. 2. 2012. 
  2. 2,0 2,1 State of freshwater systems and resources: # 2 (engleski). South African Department of Environmental Affairs and Tourism. Arhivirano iz originala na datum 2012-02-26. Pristupljeno 15. 2. 2012. 
  3. Raper, P.E. (2004). South African Place Names. Jonathan Ball, Jhb & Cape Town. str. 245. ISBN 1-86842-190-2. 
  4. Overview of the study area (engleski). South African River Health Programme. Arhivirano iz originala na datum 2007-08-10. Pristupljeno 15. 2. 2012. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]