Ukradene umjetnine

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Pljačka Jeruzalema, sa Trajanovog slavoluka,Rim
Sikstinska madona,Rafaello Santi,zapljenjena od strane SSSR-a[1] nakon drugog svijetskog rata,vraćena ondašnjoj DDR 1955.,Drezden ,Galerija slika
Od Heinricha Schliemanna otkriveno Prijamovo blago,primjer u drugom svijetskom ratu otete umjetnine,danas u muzeju Puškin u Moskvi

Umjetnine stečene pljačkom posljedica su organizirane ili samostalne pljačke tijekom rata, prirodnih katastrofa i pobuna već stoljećima. Pljačka umjetnina, arheoloških predmeta i druge kulturne imovine može biti oportunističko kazneno djelo ili može biti više organiziran slučaj nezakonitog ili neetičkog pljačkanja od strane pobjednika u oružanom sukobu.

Historija[uredi | uredi kod]

Danas je ovaj pojam uglavnom vezan uz nacističku Njemačku i njene saveznike tijekom Drugog svjetskog rata u Europi.[2][3][4] Međutim, nacisti nisu bili ni prvi ni zadnji koji su organizirano i masovno otimali umjetnine. Zna se da je to činio i Sovjetski savez u znak odmazde na njemačku pljačku, da je mali dio tijekom drugog svijetskog rata od nijemaca otetih umjetnina završio i u Poljskoj,da se ne spominju i domaći tj. ustaški ali i komunistički primjeri, te primjeri od prije dvadesetak godina,gdje je nazovi JNA pljačkala sustavno,a pojedinci svih zaraćenih strana za svoju osobnu korist.

Memorijalni muzej holokausta,SAD, navodi sljedeći citat: ""Pljačka umjetnina i drugih blaga nije ograničena na Treći Reich (po nekim izvorima samo od židova oteto je oko 650 000 umjetnina[5]).... Sovjetska[6][7] i američka vojska također su sudjelovale u tome, Rusi temeljito i sustavno (oteto je oko 180 - 200 000 umjetnina!), potonji na razini pojedinačne krađe za osobnu korist."[8]

List Herald Times čak tvrdi: ".. Napoleon je bio model za Hitlera u smislu masovnog otimanja umjetnina" [9].Nadalje neke od najpoznatijih umjetnina u svijetskim muzejima stečene su pljačkom (partenonski reljefi kao najpoznatiji primjer...).[10]

Pljačkanje, otimačina, prisvajanje i pljenidba su srodni pojmovi koji su korišteni stotinama godina [11] za opis procesa pljačke umjetnina. Mnoge reference još uvijek povezuju pojam umjetnina stečenih pljačkom sa Drugim svjetskim ratom; ne tako davni zakonski propisi rabe termin pljačkanje u vezi s "velikim brojem kulturnih dobara i umjetnina opljačkanih od strane nacista i drugih tijekom Drugoga svjetskog rata i ere holokausta od 1933-1945 ".[12] Pojam trofejna umjetnost se koristi za kulturna dobra koje su prisvojena od strane Crvene armije i Sovjetske Trofejne brigade iz okupirane Njemačke, nakon Drugog svjetskog rata.

Srodni pojmovi su ukradene umjetnine (stečene krađom, uglavnom zbog financijskih razloga), nedopuštenim postupcima stečene starine (tajna trgovina antikvitetima ili arheološkim artefaktima, pronađenim u ilegalnim ili nereguliranim iskopavanjima), predmeti problematičnog podrijetla (provinijencija umjetničkog djela), i repatrijacijom vraćene umjetnine(proces povratka umjetničkih djela i antikviteta njihovim vlasnicima).

Dodatna literatura[uredi | uredi kod]

  • Akinsha, Konstantin (1995). Beautiful Loot: The Soviet Plunder of Europe's Art Treasures. New York: Random House. 
  • Alford, Kenneth (1994). The Spoils of World War II: The American Military's Role in the Stealing of Europe's Treasures. New York: Carol Publishing Group. 
  • Atwood, Roger (November 18, 2004). Stealing History: Tomb Raiders, Smugglers, and the Looting of the Ancient World. St. Martin's Press. 
  • Carrington, Michael (2003). „Officers Gentlemen and Thieves: The Looting of Monasteries during the 1903/4 Younghusband Mission to Tibet”. Modern Asian Studies (Cambridge University Press) 37 (1): 81–109. 
  • Chamberlin, E. R. (1983). Loot!: The Heritage of Plunder. New York: Facts on File. 
  • De Jaeger, Charles (1981). The Linz File: Hitler's Plunder of Europe's Art. Exeter, England: Webb & Bower. 
  • Feliciano, Hector (1997). The Lost Museum: The Nazi Conspiracy to Steal the World's Greatest Works of Art. New York: BasicBooks. 
  • Pork, Milbry; Angela M.H. Schuster (2005). The Looting of the Iraq Museum, Baghdad: The Lost Legacy of Ancient Mesopotamia. Harry N. Abrams. 
  • Gilbert H. Gornig: Kulturgüterschutz – internationale und nationale Aspekte. Duncker & Humblot, Berlin 2007, ISBN 978-3-428-12525-8, (Staats- und völkerrechtliche Abhandlungen der Studiengruppe für Politik und Völkerrecht 24).
  • Waldemar Ritter: "Kulturerbe als Beute", Die Rückführung kriegsbedingt aus Deutschland verbrachter Kulturgüter - Notwendigkeit und Chancen für die Lösung eines historischen Problems. Wissenschaftliche Beibände im Verlag des Germanischen Nationalmuseums, Nürnberg 1997.
  • Трофейное искусство / Библиография международной литературы о судьбе культурных ценностей, перемешенных из Германии в Союз ССР в результате Второй мировой войны и находящихся теперь на территории Российской Федерации и других стран Союза Независимых Государств — 4 перераб. изд. — München 2003. ISBN 3-87690-835-3

Vanjske poveznice[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. ↑ Christian Hufen. Sistine Madonna on the road. The return to East Germany of art looted by the Soviets Arhivirano 2012-03-08 na Wayback Machine-u. in: Osteuropa – Eastern Europe. Eurozine. 1-2/2006
  2. ↑ Chamberlin, E. R. Loot!: The Heritage of Plunder. New York: Facts on File, 1983
  3. ↑ De Jaeger, Charles. The Linz File: Hitler's Plunder of Europe's Art. Exeter, England: Webb & Bower, 1981
  4. ↑ Feliciano, Hector. The Lost Museum: The Nazi Conspiracy to Steal the World's Greatest Works of Art. New York: BasicBooks, 1997
  5. ↑ http://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-18446793 Pristup stranicii 11.10.2012.
  6. ↑ Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; nije zadan tekst za reference po imenu akinsha
  7. ↑ Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; nije zadan tekst za reference po imenu alford
  8. ↑ Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; nije zadan tekst za reference po imenu ushmm
  9. ↑ Baude, Leora (29. 4. 2007.). „Plundered treasure?: The IU's Provenance Project seeks to ascertain that pieces in its collection have not passed through Nazi hands”. Bloomington, Indiana: The Herald-Times. Arhivirano iz originala na datum 2012-02-15. Pristupljeno 13. 7. 2009. 
  10. ↑ Martin Gayford. Please May We Have Our Swastika Picture Back? January 17, 2007
  11. ↑ Francis Lieber, LL.D. Instructions for the Government of Armies of the United States in the Field Arhivirano 2012-09-28 na Wayback Machine-u. Originally Issued as General Orders No. 100, Adjutant General's Office, 1863, Washington 1898: Government Printing Office
  12. ↑ Cultural Property Advice. United Kingdom. Looted art 1933–45 Arhivirano 2012-08-09 na Wayback Machine-u.
Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Ukradene_umjetnine&oldid=41554436