Ukšići

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Ukšići
Osnovni podaci
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Republika Srpska
Opština/Općina Trebinje
Stanovništvo
Stanovništvo ((1991)) 67
Geografija
Koordinate 42°47′09″N 18°19′24″E / 42.7858°N 18.3233°E / 42.7858; 18.3233
Ukšići na mapi Bosne i Hercegovine
Ukšići
Ukšići
Ukšići (Bosne i Hercegovine)
Ostali podaci
Pozivni broj 059


Koordinate: 42° 47′ 09" SGŠ, 18° 19′ 24" IGD
Ukšići su naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini u opštini Trebinje koja pripada entitetu Republika Srpska. Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 67 stanovnika.[1]

Geografija[uredi | uredi kod]

Selo se nalazi na prostoru kraškog Ljubomirskog polja, u Hercegovini.

Istorija[uredi | uredi kod]

Ivo Bojanovski je objavio studiju u kojoj iznosi zaključak da je dio trase rimske ceste Narona - Leusinium išao kroz Ljubomirsko polje u kojem je smješteno naselje Ukšići. Na njivama Liješće, Luke i Grudine, sudeći po prostranstvu supstrukcija i bogatstvu građevinskog materijala, prostiralo se sredinom polja antičko naselje površine 700x900 m. Probno ispitivanje na Tanogama (Luke) gdje su nađeni fragmenti natpisa i miljokaza, otkrilo je dijelove većeg arhitektonskog kompleksa (terme?) sa mozaikom i hipokaustom. Naselje se razvilo na autohtonoj osnovi, u podnožju gradine, sa jakim centralnim uzvišenjem i bedemima u suhozidu.

Zbog toga je, prema Bojanovskom, realno putnu stanicu Ad Azizio sa grafičke skice pod nazivom Tabula Peutingeriana, na putnom pravcu Narona - Leusinium locirati u Ukšiće.[2]

Od Ukšića jedna je cesta poljem vodila prema jugu, u pravcu Jasena (preko Vrpolja i Cibrijana), gdje su takođe registrovani ostaci antičkih naseobina i naseobinskih elemeneta.[2]

Stanovništvo[uredi | uredi kod]

Nacionalnost 1991.
Srbi 67
Muslimani 0
Hrvati 0
Jugosloveni 0
ostali 0
Ukupno 67

Privreda[uredi | uredi kod]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.. Sarajevo: Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine. 
  2. 2,0 2,1 „Ivo Bojanovski: Rimska cesta Narona Leusinium kao primjer saobraćajnog kontinuitete”. Arhivirano iz originala na datum 2022-06-20. Pristupljeno 2022-10-27. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]