Tuskul

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Tuskul (latinski: Tusculum) je drevno latinsko ime za grad koji se nalazio u blizini starog Rima.

Lokacije[uredi | uredi kod]

Ruševine Tuskula se nalaze na brdu Tuscolo, na sjevernom rubu kratera Albanskog vulkana. Vulkan se nalazi u Albanskim brdima 6 km sjeveroistočno od suvremenog Frascatija.

Historija[uredi | uredi kod]

Ostaci teatra.

Prema legendi, grad je osnovao Telegon, sin Odiseja i Kirke.

Prvi dokazi o stalnim stanovnicima su pogrebne urne koje datiraju iz 8. i 7. vijeka pne. te svjedoče o prisustvu Latina. Tuskul se kasnije u historijama navodi kao nezavisni grad-država s vlastitim kraljem, ustavom i panteonom vlastitih božanstava.

U Tuskul se, prema rimskoj predaji, nakon svrgavanja sklonio posljednji rimski kralj Tarkvinije Oholi, gdje ga je pomagao tuskulski uglednik Oktavije Mamilije. On je godine 497. pne. vodio vojsku Latinskog saveza protiv Rimljana u Bitka kod Regilskoj jezera|bitci kod Regilskog jezera, gdje je i poginuo. Nakon tog vremena je Tuskul izgubio primat u korist Rima, ali i postao njegov saveznik. Godine 460. pne. je tuskulski diktator Lucije Mamilije pomogao Rimljanima poraziti sabinske robove na Kapitolu, a godinu dana kasnije je rimska vojska pod Markom Kvinkcijem Cincinatom pomogla Tuskulancima osloboditi se od Ekva.

Godine 381. pne. Tuskul se potpuno predao Rimu, te stekao građanskop pravo kao prvi "municipium cum suffragio" ili samoupravni grad. Tuskulski građani su se poslije navodili u "Tribus Papiria".

U Tuskulu je rimski orator Marko Tulije Ciceron napisao znamenita Tuskulska pitanja.

U srednjem vijeku su u Tuskulu stolovali moćni grofovi tuskulski. Godine 1191. grad je nakon višegodišnjih sukoba s Rimljanima uništen.

Literatura[uredi | uredi kod]