Tretja Mešanskaja

Izvor: Wikipedia
Tretja Mešanskaja
Režija Abram Room
Scenario Abram Room
Viktor Šklovski
Uloge Nikolaj Batalov
Ljudmila Semjonova
Vladimir Fogelj
Fotografija Grigorij Giber
Studio «Sovkino» (Moskva)
Datum(i) premijere
15. oktobar 1927 (1927-10-15)



Trajanje 74 min.
Zemlja  SSSR

Tretja Mešanskaja (ruski: Третья Мещанская), također poznat i pod naslovom Ljubav utroje (ruski: Любовь втроём) je sovjetski nijemi film snimljen 1927. u režiji Abrama Rooma, najpoznatiji kao jedno od prvih ostvarenja svjetske kinematografije koje je prikazivalo poliandrijski odnos.

Radnja filma je smještena u Moskvu gdje u malom stanu žive građevinski radnik Nikolaj ("Kolja") i njegova supruga Ljudmila ("Ljuda") i koji kao novog stanara privremeno primaju Koljinog prijatelja Vladimira ("Volođu"), koji će s Ljudom započeti ljubavnu vezu, a Kolja, nakon što to dozna, odluči sa svojim prijateljem jednostavno podijeliti suprugu.

Scenario za film je napisao Viktor Šklovski na temelju članka u Komsomolskoj pravdi koji je opisao kako su mladu majku u bolnici posjetili dva mlada komsomolca koji su se osoblju predstavili kao očevi njenog djeteta i objasnili kako "pravi komsomolci ne poznaju osjećaj ljubomore". Tretja Mešanskaja je kasnijim historičarima filma postao zanimljiv kao jedno od rijetkih ostvarenja rane sovjetske kinematografije koje se bavi seksualnošću (pa se kao jedan od motiva zapleta koristi i tada legalni, a kasnije u SSSR zabranjeni abortus), ali i kao svjedočanstvo o mnogo "opuštenijim" cenzorskim standardima i "novom socijalističkom moralu" kojim je tadašnji režim nastojao radikalno redefinirati ili ukloniti "prevladane" institucije kao što su monogamija i brak. Tretja Mešanskaja je usprkos toga dobila negativne kritike u Pravdi, a u ruralnim i konzervativnim područjima tadašnjeg SSSR-a ju je publika dočekala neprijateljski. Neke od zapadnih zemalja su film odbile prikazati zbog navodnog promoviranja nemorala.

Godine 1998. je u Rusiji snimljen remake pod naslovom Retro vtrojom.

Uloge[uredi - уреди]

Veze[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]