Transformni rasjed

Izvor: Wikipedia
Transformni rasjed
Transform fault
Šematski prikaz transformnog rasjeda (prikazan crveno)
Šematski prikaz transformnog rasjeda (prikazan crveno)

Transformni rasjed (engleski: Transform fault) je termin iz geologije i oceanografije, on se odnosi na tip rasjeda u kom dvije tektonske ploče naležu jedna na drugu. [1]

Karakteristike[uredi - уреди]

Transformni rasjedi se mogu pojaviti u dijelovima zone loma između pojasa koji imaju različite epicentre rastezanja ili povezuju epicentre rastezanja u zonama subdukcije kod brazda u morskim dubinama. Prostorna orijentacija transformnih rasjeda je obično paralelna sa linijom kretanja ploče, ali to nije uvijek tako. Transformni rasjedi su samo dijelovi zone loma koji je seizmički aktivan. [1]

Na oceanskim grebenima, stalno nastaje novi sloj oceanske kore. Njenim taloženjem potiskuje se starija formirana kora, koja se duž transformnih rasjeda pomiče ka kontinentalnim pločama. Iako su odvojene samo nekoliko desetaka kilometara, ovo razdvajanje između segmenata grebena dovodi do toga da se dijelovi oceanskog dna kreću u međusobno suprotnim pravcima.

Veliko lateralno (u lijevo ili desno) pomicanje jedne ploče u odnosu na drugu duž transformnih rasjeda može imati vidljive površinske efekte, jer zbog trenja, ploče ne mogu lako kliziti jedna pored druge. Zbog zakrivljenost rasjedne plohe po horizontali i vertikali dolazi do pritiska u zoni rasjeda. Kada pritisak u obje ploče dosegne stupanj koji prelazi donju granicu deformacije stijene, akumulirana potencijalna energija oslobađa se u obliku deformacije. Deformacija je istovremeno akumulativna i trenutačna, a ovisi o reologiji stijene - donja kora i plašt akumuliraju deformaciju postepeno putem klizanja, dok krhka gornja kora reagira lomljenjem ili trenutačnim oslobađanjem napetosti, što uzrokuje kretanje duž rasjeda. Energija oslobođena zbog napetosti često rezultira potresima, što je uobičajena pojava duž transformnih granica.

Historija otkrića[uredi - уреди]

Američki geolog William Jason Morgan, jedan od nekoliko istaknutih pionira teorije tektonike ploča, je 1960-ih došao do zaključka da su transformni rasjedi zone u kojima se granične litosfernih ploča podvlače jedna na drugu. [1]Morgan je iznio teoriju da su suprotne ploče duž oceanskog grebena grebena neutralizirane zonama loma, i razdjeljene epicentrima rastezanja i transformnim rasjedima. Neaktivni dijelovi u zonama loma na bokovima hrpta su ožiljci na dnu oceana stvoreni transformnim rasjedima. Otprilike u isto vrijeme kad je Morgan iznio svoju teoriju, i kanadski geolog i geofizičar John Tuzo Wilson prepoznao je seizmičku prirodu transformnih rasjeda i druge karakteristike i objasnio fenomen kao prijenos gibanja koji se širi iz jednog centra na drugi. [1]

Morganova teorija je vrlo hrabro predvidjela, - da je smjer kretanja transformnog rasjeda, uvjek suprotan kretanju oceanskog grebena. Na primjer ako se hrbat grebena pomiče u lijevo pod uticajem transformnog rasjeda, to znači da su kretanja u njemu prema desno. To je kristalno jasno u slučajevima kad su granice ploča ograničene epicentrima rastezanja i transformnih rasjeda, ali ne i kod neaktivnih dijelova zone loma. Seizmičke studije potresa - transformnih rasjeda uskoro su potvrdile da su pomicanja uvijek suprotna, upravo kako je njegova teorija predvidjela. [1]

Oceanske litosferne ploče ne pomiču se uvijek paralelno s transformnim rasjedom. Na mjestima gdje se zbiva otvoreno pomicanje duž zone transformacije, uvijek se javlja vulkanska aktivnost, a zona loma se označava kao transformni rasjed. Južno od Novog Zelanda, između njegova završetka i pacifičko-antarktičkog grebena, zbiva se ukrućenje duž transformnog rasjeda koji se zove Greben Macquarie, tu se subdukcija odvija vrlo sporo. [1]

Izvori[uredi - уреди]

  1. 1.0 1.1 1.2 1.3 1.4 1.5 "Transform fault" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/602598/transform-fault. pristupljeno 4. 11. 2013. 

Vanjske veze[uredi - уреди]