Tržište novca

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Tržište novca (engl. money market, njem. Geldmarkt) nije konkretno mjesto, već uobičajeni apstraktni pojam za sveukupne kratkoročne novčane poslove, kojima financijske institucije (uglavnom banke) dolaze do dodatnih likvidnih sredstava, pozajmljuju svoje viškove rezervi ili trguju kratkoročnim vrijednosnim papirima.[nedostaje referenca]

Ovisno o visini ponude i potražnje i roku na koji se novac pozajmljuje (na jednu noć – overnight money, jedan dan – daily money, sedam dana, na jedan ili više mjeseci ili do opoziva – call money) formira se kamatnjak.

Pojam kamatnjak[uredi | uredi kod]

Kamatnjak je cijena novca. Kamata je izvršena isplata za upotrebu novca. Kamatnjak je svota kamata plaćenih na jedinicu vremena. Ljudi plaćaju za mogućnost pozajmljivanja novca. Kamatnjak je trošak posuđivanja novca, uzimanja novca u zajam, mjeren dolarima na posuđeni dolar (dolar uzet u zajam godinu dana). Kamatnjaci se razlikuju po karakteristikama zajma - rok, dospijeće, rizik, likvidnost, adminstrativni troškovi.

Rastući trend kamatnjaka znak je oskudne likvidnosti, a trend padajućeg kamatnjaka viška ponude kratkoročnih novčanih sredstava nad potražnjom.

Sudionici tržište novca[uredi | uredi kod]

Važni sudionici nacionalnog, a često i svjetskog tržišta novca jesu središnje banke, koje promjenom eskontnih i lombardnih stopa (po kojima odobravaju eskontne i druge oblike kredita poslovnim bankama) te operacijama na otvorenom tržištu bitno utječu na promjenu ponude, potražnje i kamatnjaka na tržištu novca.

Poveznice[uredi | uredi kod]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kod]