Torontalsko-tamiška županija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Torontalsko-tamiška županija

(nedostaje slika zastave) (nedostaje slika grba)
Zastava Grb

Položaj županije u bivšoj pokrajini Banat, Bačka i Baranja
Geografija
Kontinent Evropa
Regija Srednja Evropa
Zemlja Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca - Banat, Bačka i Baranja
Prestonica Veliki Bečkerek
Stanovništvo 561.958 (1921.)
Društvo
Zvanični jezici srpski
Religija pravoslavlje, katolicizam, protestantizam
Vladavina
Titula vladara Veliki župan
Osnivanje 1919.
Prestanak 1922.
Status Bivša županija
Događaji
Prethodnici i naslednici
Prethodile su: Nasledile su:
Torontalska županija (Kraljevstvo SHS) Beogradska oblast (Kraljevina SHS)
Tamiška županija (Kraljevstvo SHS) Podunavska oblast (Kraljevina SHS)
Portal:Istorija


Torontalsko-tamiška županija (ili Banatska županija) je bila županija, odnosno upravna jedinica pokrajine Banat, Bačka i Baranja u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca 1919-1922. godine.[1][2][3][4][5] Nekadašnji prostor ove županije danas je u sastavu Srbije i podeljen je između AP Vojvodine (veći deo) i Grada Beograda (manji deo). Upravno sedište županije bio je grad Veliki Bečkerek (danas u sastavu Srbije i autonomne pokrajine Vojvodine). Prema popisu iz 1921. godine, županija je imala 561.958 stanovnika.[6]

Geografski položaj[uredi | uredi kod]

Torontalsko-tamiška županija bila je smeštena u severoistočnom delu Kraljevine SHS i obuhvatala je geografsku regiju Banat. Na zapadu joj je granica bila reka Tisa, a na jugu Dunav. Istočna, severoistočna i severna granica nisu bile prirodne, već su određene državnom granicom prema Rumuniji i Mađarskoj.

Susedne administrativne jedinice bile su Bačko-baranjska županija (u Bačkoj i Baranji, takođe deo pokrajine Banat, Bačka i Baranja) i Sremska županija (u Sremu) na zapadu, kao i Požarevački okrug, Smederevski okrug i Beogradski okrug na jugu.

Istorija[uredi | uredi kod]

Torontalsko-tamiška županija formirana je od delova ranijih županija, Torontalske i Tamiške, koje su pre 1918. godine bile administrativne jedinice Kraljevine Ugarske u Austrougarskoj, a nakon 1918. administrativne jedinice pokrajine Banat, Bačka i Baranja u Kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca.

1919. godine, izvršeno je razgraničenje Kraljevstva SHS sa Rumunijom, čime su područja Torontalske i Tamiške županije podeljena između ove dve države, a od delova ovih županija koji su ostali u sastavu Kraljevstva SHS formirana je nova Torontalsko-tamiška županija.

Novom administrativnom podelom Kraljevine SHS 1922. godine, umesto dotadašnjih okruga i županija formirane su oblasti, a teritorija nekadašnje Torontalsko-tamiške županije je podeljena između Beogradske i Podunavske oblasti.

Stanovništvo[uredi | uredi kod]

Govorni jezici u županiji po popisu iz 1921. godine.

Prema popisu iz 1921. godine, županija je imala 561.958 stanovnika od čega:[7]

Na lokalnom nivou, Srbi i Hrvati su činili dominantno stanovništvo u srezovima Velika Kikinda, Turski Bečej, Veliki Bečkerek, Kovačica, Alibunar, Bela Crkva i Kovin, kao i u gradovima Velika Kikinda, Veliki Bečkerek i Pančevo, Nemci su činili dominantno stanovništvo u srezovima Pančevo, Zičifalva i Itebej, kao i u gradovima Vršac i Bela Crkva, Mađari su činili dominantno stanovništvo u srezu Turska Kanjiža, dok su Rumuni činili dominantno stanovništvo u srezovima Vršac i Žombolj.

Po veroispovesti bilo je 1921. godine:

Upravna podela[uredi | uredi kod]

Upravna podela Torontalsko-tamiške županije bila je sledeća:

Srezovi
Srez Sedište
Alibunar Alibunar
Bela Crkva Bela Crkva
Velika Kikinda Velika Kikinda
Veliki Bečkerek Veliki Bečkerek
Vršac Vršac
Žombolj Žombolj
Zičifalva Zičifalva
Itebej Itebej
Kovačica Kovačica
Kovin Kovin
Pančevo Pančevo
Turska Kanjiža Turska Kanjiža
Turski Bečej Turski Bečej
Gradovi
Bela Crkva
Velika Kikinda
Veliki Bečkerek
Vršac
Pančevo

Izvori[uredi | uredi kod]

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Istorijski atlas, Geokarta, Beograd, 1999.

Vidi još[uredi | uredi kod]