Tit Manlije Torkvat (347. pne.)

Izvor: Wikipedia
Za ostale konzule s istim imenom, v. Titus Manlius Torquatus

Tit Manlije Imperiosus Torkvat (Titus Manlius Imperiosus Torquatus, sredina 4. vijeka pne.) bio je rimski političar i vojskovođa poznat po tome što je tri puta izabran za konzula i tri puta imenovan za diktatora.

Titov otac, Lucije Manlije, bio je imenovan za diktatora godine 363. pne. kako bi vršio vjerske obrede, ali je umjesto toga poduzimao ratne pripreme. Zbog toga je izazvao nezadovoljstvo među plebejcima, te je nakon isteka mandata formalno optužen, a jedna od točaka optužnice je bila i protiv mladog Tita, koga je navodno istjerao iz grada i natjerao da radi kao obični radnik. Čuvši za to, Tit je došao u kuću tribuna Marka Pomponija i nožem mu zaprijetio da odustane od optužbi, a na što je tribun prihvatio. Zbog vjernosti ocu Tit je stekao veliku popularnost u Rimu.

Godine 361. pne. Tit je bio pripadnik vojske Tita Kvinkcija Pena koja se sukobila s Galima. Kada su Gali Rimljane izazvali da borbu riješi pojedinačnim dvobojem, Tit je prihvatio izazov te, iako daleko slabiji, uspio ubiti svog protivnika i kao trofej uzeo metalnu ogrlicu po kojoj je dobio nadimak Torquatus.

Godine 353. pne. je imenovan diktatorom te se spremao na pohod na Caere, ali je odustao kada je odatle došla delegacija moliti mir. Umjesto toga je krenuo u pohod na Faliske, ali su oni pobjegli pred rimskom vojskom. Manlije je opustošio njihova imanja, ali poštedio gradove.[1] Godine 348. pne. je ponovno imenovan diktatorom kako bi nadgledao izbore. Godinu dana kasnije je prvi put postao konzul, a ponovno godine 345. pne.

Godine 340. pne., kada je Manlije po treći put bio konzul, u Rim je došla delegacija članova Latinskog saveza na čelu s Anijem, tražeći da mjesta u Senatu, mjesta konzula i ravnopravnost s Rimom. Manlije je, tvrdeći da je to volja Jupiterova, taj zahtjev odbio. Anije je na to prokelo Jupitera da bi se sljedeći trenutak srušio mrtav. Manlije je potom rekao da će uništiti sve neprijatelje Rima isto kao što je Jupiter uništio Anija. Usprkos toga latinskim delegatima je dozvoljeno da napuste grad, a nedugo nakon toga je izbio Latinski rat. U njemu se Rim protiv Latina udružio sa Samnitima, neprijateljima nedavno poraženim u Prvom samnitskom ratu.

Manlije i njegov ko-konzul Publije Decije Mus, su zaključili kako Rim može pobijediti jedino ako uspostavi najčvršću moguću disciplinu u svojoj vojsci. Vojnicima je pod prijetnjom smrti naređeno da nikada ne napuste svoje položaje. Međutim, Manlijev sin, žedan slave, je zaboravio očevo naređenje te zajedno s nekoliko prijatelja napustio položaj kako bi se borio s latinskim čarkašima. Iako je pobijedio u borbi i ocu donio plijen, Manlije je sazvao legiju da se okupi, kritizirao sina zbog postupka te ga dao pogubiti. Otada se takva vrsta discipline u Rimu nazivala "manlijskom".[2]

Nakon što se Decije Mus žrtvovao kako bi Rimljanima donio pobjedu u bitci kod Vezuva, Manlije je porazio Latine te ih protjerao u Kampaniju. Porazio ih je još jednom u Trifanuma, čime je rat završen, te se vratio u Rim. Zbog slabog zdravlja nije mogao krenuti u pohod protiv Ancijata te je imenovao Lucija Papirija Kurzora kao diktatora da obavi taj zadatak.


References[uredi - уреди]

  1. Livy 1982, p. 123-124
  2. John Rich, Graham Shipley (1993). War and Society in the Roman World. Routledge. ISBN 0415121671. 
Prethodi:
Marcus Valerius Corvus i Marcus Popillius Laenas
Konzul Rimske Republike
zajedno s Gajem Plaucijem Venom
347. pne.
Slijedi:
Marcus Valerius Corvus i Gaius Poetelius Libo Visolus
Prethodi:
Marcus Fabius Dorsuo i Servius Sulpicius Camerinus Rufus
Konzul Rimske Republike
zajedno s Gajem Marcijem Rutilom
344. pne.
Slijedi:
Marcus Valerius Corvus i Aulus Cornelius Cossus Arvina
Prethodi:
Gaius Plautius Venox i Lucius Aemilius Mamercinus Privernas
Konzul Rimske Republike
zajedno s Publijem Decijem Musom
340. pne.
Slijedi:
Tiberius Aemilius Mamercinus i Quintus Publilius Philo