Teofilos Kurkuas
| Teofil Kurkuas | |
|---|---|
 | |
| Vjernost | Bizantsko Carstvo |
| Čin | monostrategos Haldije, domestik škola |
| Rodbina | Jovan Kurkuas, Roman Kurkuas, Jovan I Cimiskije |
Teofil Kurkuas (grčki: Θεόφιλος Κουρκούας, Theophilos Kourkouas; fl. cca. 920–970) bio je istaknuti bizantski vojskovođa iz 19. vijeka, poznat i kao djed budućeg bizantskog cara Jovana I Cimiskija.
Teofil je bio vođa porodice Kourkouas, klana armenskog porijekla koji se početkom 10. vijeka nametnuo među anadolijskim vojnim plemstvom.[1][2] Stariji brat mu je bio Jovan Kurkuas, koji je postao domestik škola za Istok (vrhovni komandant bizantskih snaga na Istoku) od strane cara Romana I Lakapina godine 923. i na tom mjestu služio 22 godine. Godine 923. Teofil je svom bratu pomogao ugušiti ustanak strategosa Haldije, Bardasa Boilasa, te poslije postao guverner te strateški važne provincije.[3]
Od 927. nadalje Jovan Kurkuas je stalno vodio pohode protiv arapskih i muslimanskih emirata na istoku. Teofil mu je pri tome pomagao, s dosta uspjeha, posebno u Armeniji. Braća su godine 930. opsjela grad Theodosiopolis (današnji Erzurum), sjedište Emirata Kalikala, te ga zauzeli u proljeće 931.[4] Nakon toga se malo spominje, ali ga slavi kronika Theophanes Continuatus zbog velike hrabrosti, i navodi da se po podvizima u Mezopotamiji mogao mjeriti s Justinijanovim generalom Solomonom.[5]
Teofil je imao sina čije ime nije poznato, a koji se oženio za sestru cara Nikifora II Foke; njihov sin bio je Jovan Cimiskije koji je 969. ubio i svrgnuo svog ujaka.[6]
Izvori[uredi | uredi kod]
Literatura[uredi | uredi kod]
- Niebuhr, Barthold Georg, ur. (1838), Theophanes continuatus: Ioannes Cameniata, Symeon Magister, Georgius Monachus, E. Weber
- Kazhdan, Alexander, ur. (1991), Oxford Dictionary of Byzantium, Oxford University Press, ISBN 978-0-19-504652-6
- Runciman, Steven (1988), The Emperor Romanus Lecapenus and His Reign: A Study of Tenth-Century Byzantium, Cambridge University Press, ISBN 978-0-521-35722-7
- Whittow, Mark (1996), The Making of Byzantium, 600–1025, University of California Press, ISBN 978-0-520-20497-3