Tar
 Ovo je glavno značenje pojma Tar. Za druga značenja, v. Tar (razvrstavanje). |
Tar
| |
|---|---|
  Tar Tar na karti Hrvatske | |
| Županija | Istarska županija |
| Općina/Grad | Tar-Vabriga |
| Geografske koordinate | |
| - z. š. | 45.299 N |
| - z. d. | 13.625 E |
| Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021) | |
| - Ukupno | 886 |
| - Broj domaćinstava | 321 |
| Pošta | 52465 Tar (Torre) |
| Pozivni broj | +385 052 |
| Autooznaka | PU |
Tar (talijanski Torre [ˈtorre]), naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Tar-Vabriga, Istarska županija. Nalazi se 8 km sjeveroistočno od Poreča. Smješten je na uzvisini gradinskoga karaktera, iznad mora (Tarska vala), kraj županijske ceste Poreč–Novigrad.
Stanovništvo[uredi | uredi kod]
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, naselje je imalo 886 stanovnika[1] te 321 obiteljskih kućanstava.[2] Stanovnici se bave poljodjelstvom (vinova loza, masline, žitarice), stočarstvom (goveda, svinje), ribarstvom (Tarska draga), ali rade i u turizmu, s obzirom na blizinu hotela i kampova u Vabrigi. Južni dio današnjeg Tara je Frata, nekad odvojeno naselje, koje se spojilo s Tarom.
Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[3]
Povijest[uredi | uredi kod]
U prapovijesti ilirska gradina, u rimsko doba područje je bilo naseljeno. Prvi se put spominje 983. u darovnici cara Otona porečkom biskupu kao Turris, jer se radilo o obrambenoj kuli kao središtu feuda. Nalazio se na položaju koji se i danas naziva Stari Tar (tal. Torre Vecchia), a od 12. stoljeća spominje se Novi Tar (tal. Torre Nuova ili Villa), tj. današnje naselje. Stari Tar napušten je u 14. stoljeću, vjerojatno zbog malarije i kuge, a Novi Tar nastavio je živjeti kao Tar. Do 1508. pripadao je Pazinskoj knežiji, a otada Mletačkoj republici kao dio novigradske općine.
Nakon ratnih zbivanja i epidemija koje su ga demografski opustošile, 1576. godine se naseljavaju prvi doseljenici (nekoliko obitelji iz Biograda). Taj se proces dogodio u sklopu organizirane kolonizacije koju je mletačka vlast provodila s izbjeglicama iz područja pod njezinom vlašću koja su bila zahvaćena ratom s Osmanskim carstvom. Doseljenicima je dodjeljivana neobrađena zemlja u okolici, što je dovodilo do širenja naselja. Svojim dolaskom doseljenici (u dokumentima često navedeni kao Morlaci) su utjecali na promjenu u strukturi poljodjelstva na način da stočarstvo postaje jednako zastupljeno kao i zemljoradnja. Žitelji Tara krajem 14. stoljeća imaju organiziranu lokalnu vlast na čelu sa županom (knezom) Stipom Radojkovićem koji je imao i sudbene ovlasti u manjim sporovima. U tužbi mještana Tara protiv kradljivaca, spominje se 1611. godine župan Marko Radojković. Broj stanovnika u više se navrata sljedećih desetljeća povećavao doseljavanjem novih izbjeglica. Nakon 1622. godine nastupio je novi val naseljavanja Poreštine kolonistima pretežno iz Dalmacije, Crne Gore, Bosne, Albanije te Furlanije, Trevisa i grčke Krete. Godine 1633. u južni dio Tara (Frata ili Preseka) nastanjuju se doseljenici iz Herceg Novog (Crna Gora).
Zahvaljujući plodnoj okolici i dobroj prometnoj povezanosti preko luke u Tarskoj vali, Tar je u 18. i 19. stoljeću napredovao izvozom ulja i vina. Župna crkva sv. Martina sagrađena je 1800. na mjestu srednjovjekovne crkve iz 14. stoljeća kao spomen na boravak pape Pija VII. u Tarskoj vali (1800.). U njoj je oltarna slika Blažene Djevice Marije od Karmela (autor Z. Ventura). Grobljanska crkva sv. Petra ima gotički luk na vratima s natpisom 1451.
Izvori[uredi | uredi kod]
- http://www.istrapedia.hr/hrv/1083/tar/istra-a-z/ R. Matijašić, D. Lalić, (dopunjena inačica), pristupljeno 14. listopada 2012.
- http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2709 Arhivirano 2014-04-27 na Wayback Machine-u R. Matijašić, (dopunjena inačica), pristupljeno 14. listopada 2012.
Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s internetskih stranica Istrapedije (www.istrapedia.hr). Vidi dopusnicu Istrapedije.