Tamiš
|
||||
|---|---|---|---|---|
| Dužina | 359 km | |||
| Visina izvora | m | |||
| Prosečan protok | m³/s | |||
| Površina razvođa | 13.085 km² | |||
| Izvor | Semenićke planine (Rumunija) | |||
| Ušće | Dunav kod Pančeva | |||
| Zemlje basena | ||||
Tamiš (Rum.: -{Timiş}-; Mađ.: -{Temes}-; Nem.: -{Temesch}-) je reka koja izvire u severnim delovima rumunskih Karpata u delu koji se zove Cernei Planine (Cernei Mountains). Prolazi kroz ceo Banat a ušće mu je kod Pančeva gde se uliva u Dunav.
Sadržaj/Садржај |
Karakteristike sliva[uredi - уреди]
Ukupna dužina, od izvora pa do ušća, reke Tamiš iznosi 359 km. Od 359 -{km}- u rumunskom delu se nalazi 241 -{km}-, a u srpskom delu 118 -{km}-.
Drenažni deo Tamiša obuhvata površinu od 13.085 km², od toga u Rumuniji 8.085 -{km²}-, a u Vojvodini (Srbija) 5.000 -{km²}-. Pošto se uliva u Dunav, Tamiš pripada crnomorskom slivu (Drenažnom bazenu).
Ulaskom u Banat, Tamiš postaje spora, ravničarska reka koja je tek u zadnjih 60 -{km}- plovna. Najvažnija luka na Tamišu se nalazi u Pančevu, dok uzvodno postoje mnogi ribnjaci, a najveći su u Banatskom Despotovcu, Uzdinu, Sakulama i Slatini
Pritoke[uredi - уреди]
Tamiš ima veliki broj malih pritoka. Najveći broj mu je u Rumuniji : Raul Rece (Rum.:-{Râul Rece}-), reka Slatina (Rum.:-{Slatina}-), Valea Mare (Rum.:-{Valea Mare}-), Rugiu (Rum.:-{Rugiu}-), Paraul Lung (Rum.:-{Pârâul Lung}-), Armeniš (Rum.:-{Armeniş}-), reka Sebeš (Rum.:-{Sebeş}-), Bistra Reka (Rum.:-{Bistra Sebeş}-), Šurgani (Rum.:-{Şurgani}-), Timišana (Rum.:-{Timişana}-), Poganiš (Rum.:-{Pogăniş}-), Timišul Mort (Rum.:-{Timişul Mort}-) i Vena Mare (Rum.:-{Vena Mare}-). Na svom putu kroz Vojvodinu, Tamiš, ima samo jednu jedinu pritoku a to je Brzava.
Naselja[uredi - уреди]
Tokom vekova duž reka su se osnivala mnogobrojna naselja, tako je i sa Tamišom, na 359 -{km}- dugom putu Tamiš spaja sela i gradove dveju država. Od većih gradove tu su Karansebeš i Lugoš u Rumuniji i Pančevo u Srbiji. Od sela se mogu nabrojati: Armeniš (Rum.:-{Armeniş}-), Slatina Timiš (Rum.:-{Slatina Timiş}-), Kavaran (Rum.:-{Căvăran}-), i Rudna (Rum.:-{Rudna}-) u Rumuniji i Jaša Tomić, Boka, Sutjeska ,Sečanj, Neuzina, Botoš, Tomaševac, Orlovat, Idvor, Farkaždin, Sakule, Opovo,Sefkerin, Glogonj i Jabuka u Vojvodini (Srbija).
Istorija[uredi - уреди]
Još u antičkim, rimskim, vremenima pominje se ime Tamiša kao Tibiskus i Tibisis (-{Tibiscus}- i -{Tibisis}-).
Staro ušće Tamiša se nalazilo nekih 40 -{km}- udaljeno od današnjeg ušća, između današnjih sela Čenta i Surduk. Današnji Kanal Karaš je jedino što je preostalo od starog tamiškog korita. Trougao koji je omeđan Dunavom, starim ušćem Tamiša i današnjim Tamišem je danas poznat kao Pančevački Rit i zahvata površinu od 400 km².
Vidi još[uredi - уреди]
Reference[uredi - уреди]
- Mala prosvetina enciklopedija, treće izdanje (1985); prosveta; ISBN 86-07-00001-2
- Jovan Đ. Marković (1990): Enciklopedijski geografski leksikon Jugoslavije; Svjetlost-Sarajevo; ISBN 86-01-02651-6