Tajna operacija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Prikrivena operacija ili tajne operacije (na engleskom jeziku Covert Operation) označava tajne političke i vojne aktivnosti koje provodi tajna služba zemlje nalogodavca. Koriste se u situacijama u kojima otvoreni pristup ne bi doveo do postizanja cilja u poželjnoj mjeri.

Općenito[uredi | uredi kod]

Prikrivene operacije su usmjerene uglavnom protiv države ili regije. Može se odnositi i na ciljeve u vlastitoj zemlji. Razlozi za odabir prikrivenih operacija su primjerice ako ciljevi ili metode djelovanja stoje u suprotnosti s postojećem zakonima, međunarodnim pravom ili je poželjno prikrivanje od medija.

Glavna razlika s klasičnom špijunažom je, da nije glavni cilj dobivanje informacija nego je fokusirana aktivna manipulacija. Prikrivene operacije su instrument za unaprjeđenje interesa moćnih država koje imaju dovoljno velik financijski potencijal. Ovo se odražava često u dramatičnim posljedicama za pučanstvo pogođene zemlje ili regije.

Karakteristike[uredi | uredi kod]

Tipično za prikrivene operacije su financijska ili logistička podrška poželjnog političkog pokreta, određenih medija ili skupina u državi da bi provodile ciljeve nalogodavca u državi. Može se raditi o legalnim utjecajima (primjerice kroz potporu opozicijskih skupina ili nevladinih organizacija) do klevete ili širenja dezinformacija i potpore paravojnih ili terorističkih skupina te potpaljivanje stretegije napetosti.

Postoji mnogo poznatih slučajeva u kojima su osnovani politički pokreti i stranake, sindikati, radijske stanice i izdavačke kuce koje su osnovale strane obavještajne službe, ili financirane uglavnom od strane nalogodavca kako bi na taj način imali utjecaj na određenu zemlju.

Pravni aspekti i poljedice[uredi | uredi kod]

Tajne operacije u miru označavaju izravni utjecaj vlade nalogodavca (zaobilazeći suverenitet države) na unutarnju politiku pogođene drzave. Metode koje se koriste, često uključuju metode koje krše zakone pogođene države, kao i međunarodno pravo. Zato je potrebna tajnost pri provedbi akcija. Ukoliko dode do otkrivanja prikrivene operacije, to može dovesti u nekim slučajevima i do ozbiljnih diplomatskih ili međunarodnih kriza.

Primjeri[uredi | uredi kod]

Jugoslavija[uredi | uredi kod]

SAD[uredi | uredi kod]

Francuska[uredi | uredi kod]

SSSR[uredi | uredi kod]

Latinska Amerika[uredi | uredi kod]

  • Operacija Kondor, zajednička operacija tajnih službi Čilea, Argentine i drugih latinoameričkih zemalja sa desničarskim vojnim diktaturama na vlasti, čiji je cilj bila likvidacija ljevičara, demokratskih aktivista i opozicionara u inozemstva

Izrael[uredi | uredi kod]

Italija/NATO[uredi | uredi kod]

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Christopher Andrew, Wassili Mitrochin: The KGB in Europe and the West. The Mitrokhin Archive. Penguin Books, Juli 2000, ISBN 0140284877
  • William Fowler: SAS Behind Enemy Lines: Covert Operations 1941-91. HarperCollins, Mai 2005, ISBN 0007199902
  • Christof Mauch, Jeremiah Riemer: The Shadow War Against Hitler: The Covert Operations of America's Wartime Secret Intelligence Service. Columbia University Press, Juni 2005, ISBN 0231120451
  • J. Patrice McSherry: Predatory States: Operation Condor and Covert War in Latin America. Rowman & Littlefield Publishers, Juni 2005, ISBN 0742536874

Vanjske poveznice[uredi | uredi kod]