Tahićani

Izvor: Wikipedia
Tahićani u kasnom 19. stoljeću
Suvremene tahićanske djevojke

Tahićani, na tahićanskom Ta'ata Tahiti (Ma'ohi)), domorodački polinezijski narod Tahitija i još trinaest Društvenih otoka. Po popisu stanovništva iz kolovoza 2007. ima ih 178 133. Služe se tahićanskim i francuskim jezikom, a danas su po vjeroispovijesti mahom kršćani (kalvinisti ili rimokatolici).

Povijest[uredi - уреди]

Domoroci Tahitija prije kontakta s Europljanima nisu poznavali kovine i koristili su tehnologiju kamenog doba. Međutim, krčili su šume i obrađivali plodna vulkanska tla. Izrađivali su kanue.[1] Oruđe koje su koristili bilo je izrađeno od kamena, kosti, školjki ili drveta. Procjenjuje se da je u trenutku prvog kontakta s Europljanima 1767. na Tahitiju živjelo više od 40 000 ljudi, a na ostalim otocima od 15 000 do 20 000.[2] Europljani (isprva Englezi) donijeli su na otoke mnoge dotada domorocima nepoznate bolesti, poput dizenterije, malih boginja, šarlaha, tifusa i tuberkuloze.[3] Na te bolesti Tahićani nisu imali nikakav imunitet i to je ishodovalo smanjenjem njihovog broja s oko 40 000 u 1767. na oko 16 000 u 1797. godini. Popisom 1881. pobrojeno je 5 960 domorodaca. Unatoč još nekim epidemijama koje su se zbile nakon te godine, broj Tahićana počeo je opet rasti. Danas su Tahićani francuski državljani i imaju dva izabrana zastupnika u francuskoj skupštini i jednog u senatu. Punoljetni Tahićani glasuju na skoro svim francuskim izborima.[4]

Poznati Tahićani[uredi - уреди]

Izvori[uredi - уреди]

  1. Ben R. Finney. Tahiti: Polynesian Peasants and Proletarians, Transaction Publishers, 2007, p. 11]
  2. Finney, p. 13
  3. Finney, p. 18
  4. Victoria S. Lockwood. Tahitian transformation, Lynne Rienner Publishers, 1993, p. 73