TGV

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
TŽV na pariskoj stanici Gar Monparna

TGV (fr. Trains à Grande Vitesse) je francuski brzi voz kompanije Alstom. Prvi put je pušten u saobraćaj na prugi Pariz-Lion 1981. Od Pariza TŽV je proširio saobraćaj na celu Francusku. Voz drži svetski brzinski rekord na železnicama, pa i rekord prosečne brzine. Rezultat uspeha TŽV-a je bio, da su okolne države počele uspostavljati svoje brze vozove (Nemačka ICE, Belgija Talis, Italija Pendolino,...).

TŽV vozi sa brzinom krstarenja 320 km/h, a maksimalnom čak 574,8 km/h, šta mu omogućavaju posebne šine, jaki motori, mala težina i unutrašnja signalizacija prometa (vozač ne mora da prati spoljašnje semafore). Za sada, TŽV važi za vrlo pouzdan voz, bez zabeleženih smrtnih slučajeva (mart 2007.).

TŽV koristi Španija (AVE) i Južna Koreja (KTIks).

Istorija[uredi | uredi kod]

Karta TŽV saobraćaja
TŽV stanica u Lionu

Prvi planovi za izradnju su počeli 1960., godinu dana nakon početka izradnje japanskog Šinkasena. Prvi modeli su bili sa gasnim turbinama, koje su nakon energetske krize 1973. napuštene. Sada koriste samo električnu energiju, koju Francuska dobija od njenih nuklearnih elektrana. Prvi prototip je napravljen 1974. i prešao je probnih milion kilometara. Godine 1976. u projekt se uključuje francuska vlada i finansira TŽV projekat i konstrukciju brze pruge (Ligne Nouvelle 1).

Prvi voz za redovne linije je isporučen 25. aprila 1980. a TŽV redovni saobraćaj je otvoren 27. septembra 1981. između Pariza i Liona. Ciljna grupa su bili poslovni ljudi, jer se sa tim vozom putuje brže nego ostalim sredstvima (do neke daljine čak brže od aviona). TŽV je brzo postao vrlo popularan i prihvaćen voz.

1985. počela je izgradnja linije Tur-Le Man (Ligne Nouvelle 2) koja je završena 1989., 1993. završena je pruga prema Kaleu (Ligne Nouvelle 3), pruga prema jugu 1992. (Ligne Nouvelle 4) i 2001. pruga prema Marseju (Ligne Nouvelle 5). U izgradnji je pruga Pariz-Strazbur.

TŽV je, jedno vreme, bio drugi najbrži voz nakon japanskog Šinkasena. Drži brzinski rekord iz 2007.- 553 km/h (probna vožnja), dok prosječna brzina od stanice do stanice iznosi 263,3 km/h.

3. aprila 2007. TŽV je napravio na prugi Pariz-Strazbur novi svetski brzinski rekord na železnicama - 574,8 km/h (Snimak[mrtav link]).

Šine[uredi | uredi kod]

TŽV koristi posebne šine (LGV) koji su namenski rađene. Za razliku od običnih šina ove su bolje konstruisane i tvrđe ugrađene pa tako dozvoljavaju veće brzine, čak do 320 km/h, dok je dopuštena brzina na običnim šinama oko 220 km/h. TŽV vozi na oba tipa šina, a pri prelasku koriguje brzinu. Ove šine su u krivinama ugrađene pod naklonom, da smanje efekat radijalne sile.

Tehničke karakteristike[uredi | uredi kod]

Voz Maksimalna brzina Broj
sedišta
Dužina Širina Masa Jačina motora
TŽV jug-istok 300 km/h 345 200,2 m 2,81 m 385 t 6.450 kW
TŽV Atlantik 300 km/h 485 237,5 m 2,90 m 444 t 8.800 kW
TŽV Reso 300 km/h 377 200 m 2,90 m 383 t 8.800 kW
TŽV Dupleks 320 km/h 512 200 m 2,90 m 386 t 8.800 kW
TŽV POS 320 km/h 200 m 2,90 m 423 t 9.600 kW

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]


 
Brzi vozovi
TŽVICETalisEvrostarPendolinoAVEŠinkasenTransrapidMAGLEVTHSRIks 2000ETR 500