Szilárd Bogdánffy

Izvor: Wikipedia
Blaženi biskup Szilárd Ignác Bogdánffy

Szilárd Ignác Bogdánffy [1] (* 21. veljače 1911 u Feketetó, (to znači na mađarskom doslovno "Crno jezero", srpskohrvatski "Crna Bara") danas Crna Bara kod Kikinde, okrug Sjeverni Banat, Vojvodina, Srbija; † 3. listopada 1953 u zatvoru Aiud, Rumunjska), je bio rimokatolički biskup u biskupiji Satu Mare i Oradea. 30. listopada 2010 je bio proglašen za blaženoga u Oradei (mađarski: Nagyvárad, njemački: Großwardein, češki: Veľký Varadín, srpskohrvatski: Veliki Varadin) u Rumunjskoj. Za biskupa i mučenika Szilárda Bogdánffy-ja je bilo mišljenje, da će obaviti beatifikaciju mađarski primas, nadbiskup i kardinal dr. Péter Erdő, koji je proglasio blaženom 17. rujna 2006 također mučenicu nacizma Sáru Szalkaházi-jevu u Budimpešti. Ipak je on vodio samo svetu misu i za vrijeme nje propovjedao, dok je sam obred beatifikacije vodio Papin izaslanik Kardinal i nadbiskup Angelo Amato, Predsjednik Kongregacije za kauze svetaca.

Životni put i mučeništvo[uredi - уреди]

Szilárd Bogdánffy je dakle rođen u tadašnjoj austro-ugarskoj pokrajini Torontal u zaseoku Crna Bara, župa Čoka, 27 km SZ od Kikinde blizu rumunjske granice. 1925 se je obitelj preselila u Temišvar, gdje je upisao gimnaziju kod redovnika pijarista. Zatim je primljen u katoličko sjemenište u biskupiji Oradea. 29. lipnja 1934 ga je biskup Stefan Fiedler[2]zaredio za svećenika. Studije je nastavio na sveučilištu u Budimpešti i postigao doktorat iz filozofije te dogmatike. Poslije povratka u Rumunjsku godine 1944 je postao profesorom na bogosloviji u Oradei i od 1947 katedralni prošt.

14. veljače 1949. ga je kriomice posvetio u bukareštanskoj kapeli nuncijature za biskupa u Velikom Varadinu sa administracijom biskupije Satu Mare [3] apostolski nuncije u Rumuniji, nadbiskup Gerald Patrik O'Hara. Jedva mjesec i po kasnije ga vlasti zatvoriše te je ostao u zatvoru do svoje smrti kao politički zatvorenik. U zatvoru je bio mučen i zlostavljan, pothranjen i često batinan, da se je jedva micao. Jasno mu je bilo stavljeno do znanja da će još godinama trpjeti samo zbog toga, jer nije htio pristati na otpad katolička Crkvakatoličke Crkve u Rumunjskoj od Rima. Njegova sudbina je bila dakle vrlo slična sudbini zagrebačkog Nadbiskupa i Kardinala blaženoga Alojzija Stepinca, od kojega je nešto slično tražio Josip Broz Tito[4].

U zatvoru se Szilárd teško razbolio: dobio je zapaljenje pluća. Zatvorski liječnik mu nije htio dati nužne lijekove, tobože da ih je za njega šteta. Zbog toga je u zatvoru i umro.

Proglašenje blaženim[uredi - уреди]

30. listopada 2010 u 11 sati je bio dakle u Velikom Varadinu proglašen blaženim kao mučenik. Svetu misu je vodio i propovjedao nadbiskup Budimpešte kardinal Péter Erdei. Sam obred beatifikacije pak je vodio Papin izaslanik Kardinal i nadbiskup Angelo Amato, predsjednik Kongregacije za kauze svetaca uz nazočnost 42 biskupa, oko 200 svećenika zapadnoga i istočnoga obreda te oko deset tisuća vjernika.

Pogledaj[uredi - уреди]

Literatura[uredi - уреди]

  • László Böcskei: Imafüzet (Isten Szolgája/Boldog) Bogdánffy Szilárd vértanú püspökhöz, Rómaikatolikus Püspökség Nagyvárad, 2010 (Knjižica o Sluzi Božjem/Blaženiku, Szilárdu Bogdánffyju, izdata u Rumunjskoj, biskupija Veliki Varadin 2010)

Vanjske poveznice[uredi - уреди]

Galerija slika[uredi - уреди]

Bilješke[uredi - уреди]

  1. izgovori: Silard Ignac Bogdanfi
  2. Stefan (ili István) Fiedler je također rodom iz nekadašnjeg Torontalskog okruga: iz Velikog Bečkereka (sada Zrenjanin, koji je glavni grad Banata)
  3. srpskohrvatski: Veliko Selo
  4. Jasper Ridley: Tito - Biografija, Prometej Zagreb 2000, str. 302-304; ISBN 953-6460-11-4.