Svjetska izložba 1893

Izvor: Wikipedia
Statua Republike ispred Svjetske kolumbovske izložbe, Chicago, 1893
Thomas Moran - Svjetska izložba u Chicagu - Brooklyn Museum

Svjetska kolumbovska izložba (engleski: World's Columbian Exposition) (službena skraćenica za Svjetski sajam: kolumbovska izložba,[1] također poznata i kao Svjetska izložba u Chicagu) bila je svjetska izložba održana u Chicagu 1893. u svrhu proslave 400. obljetnice dolaska Kristofora Kolumba u Novi svijet 1492. Chicago se za čast da priredi izložbu uspio izboriti protiv New Yorka, Washingtona i St. Louisa. Izložba je imala značajan uticaj na arhitekturu, umjetničku scenu i duhovnu klimu Chicaga, ali i na duh američkog industrijskog optizma. Njeni glavni začetnici i dizajneri su bili Daniel Burnham i Frederick Law Olmsted.[2] Zamislili su je kao svojevrsni prototip onoga što su smatrali idealnim gradom. Dizajnirana je po načelima Beaux Artsa, prije svega francuskim neoklasicističkim shvaćanjima simetrije, ravnoteže i luskuza.

Izložbeni prostor je pokrio više od 2,4 km² površine na kome je sagrađeno 200 novih (ali privremenih) građevina ou neoklasičnom stilu, kao i kanala i laguna; građevine su trebali predstavljati narode i kulture svijeta. Trajala je šest mjeseci tokom koje ju je posjetilo više od 27 miliona ljudi. Njeni razmjeri i raskoš su nadmašili sve ranije svjetske izložbe te postali simbol američkog ekcepcionalizma na isti način na koji je Svjetska izložba 1851 shvaćena kao simbol viktorijanske Velike Britanije.

Ceremonija posvećenja izložba je održana 21. oktobra 1892. godine, ali za javnost nije otvorena sve do 1. maja 1893. Održavala se sve do 30. oktobra 1893. Osim što se njome slavilo 400 godina evropskog otkrića Novog svijeta, služila je da pokaže svijetu kako se Chicago uzdigao iz pepela velikog požara koji je bio uništio grad 1871. Na dan 9. oktobra 1893 - označen kao Dan Chicaga - sajam je posjetilo rekordnih 716.881 posjetilaca.

Mnoge istaknute ličnosti iz politike, privrede i javnog života su susjdelovale u financiranju, koordinaciji i upravljanju izložbom kao što su čikaški obućarski tajkun Charles H. Schwab, čikaški željeznički i industrijski magnat John Whitfield Bunn, te magnat Milo Barnum Richardson.[3]

Izložba je predstavljala toliko značajan događaj za Chicago da mu je danas posvećena jedna od zvijezda na gradskoj zastavi.[4]


Izvori[uredi - уреди]

  1. Truman, Benjamin (1893). History of the World's Fair: Being a Complete and Authentic Description of the Columbian Exposition From Its Inception. Philadelphia, PA: J. W. Keller & Co.. 
  2. "Bird's-Eye View of the World's Columbian Exposition, Chicago, 1893". 1893. http://www.wdl.org/en/item/11369/. pristupljeno 2013-07-19. 
  3. Moses Purnell Handy, "The Official Directory of the World's Columbian Exposition, May 1st to October 30th, 1893: A Reference Book of Exhibitors and Exhibits, and of the Officers and Members of the World's Columbian Commission Books of the Fairs" (William B. Conkey Co., 1893) P. 75 (See: Google Books). See also: Memorial Volume. Joint Committee on Ceremonies, Dedicatory And Opening Ceremonies of the World's Columbian Exposition: Historical and Descriptive, A. L. Stone: Chicago, 1893. P. 306.
  4. "Municipal Flag of Chicago". Chicago Public Library. 2009. http://www.chipublib.org/cplbooksmovies/cplarchive/symbols/flag.php. pristupljeno 4. III 2009. 

Vanjske veze[uredi - уреди]

Prethodi:
Exposition Universelle (1889)
Svjetska izložba
1893
Slijedi:
Brussels International (1897)

Koordinate: 41°47′N 87°35′W / 41.79, -87.58