Svjatoslavov pohod na Bugarsku

Izvor: Wikipedia
Svjatoslavov pohod na Bugarsku
Segment Rusko-bizantskih i bizantsko-bugarskih ratova
Skylintzes+Byzantine Rus conflict.jpg
Bizantinci progone Ruse kod Dorostolona, ilustracija u Madridskom Skilici
Datum 967/968–971
Lokacija Mezija i Trakija
Rezultat Bizantska pobjeda nad Rusima, formalna aneksija Bugarske i pedesetogodišnji rat između Bizanta i ostataka bugarske države
Zaraćene strane
Kijevska Rusija,
Pečenezi,
Mađari
Bugarska Bizantsko Carstvo
Komandanti i vođe
Svjatoslav I od Kijeva
Sphangel (?)
Ikmor 
Petar I od Bugarske
Boris II
Jovan I Cimiskije
Bardas Skleros
Snage
60.000+ ljudi ~30,000 ljudi ~30–40.000 ljudi

Svjatoslavov pohod na Bugarsku, Svjatoslavovi balkanski pohodi ili rusko-bizantski rat su nazivi koji se koriste za niz oružanih sukoba koji su se odigrali između 968. i 971. na istočnom dijelu Balkanskog poluotoka i rezultirali ponovnim uspostavljanjem bizantske vlasti nad tim područjem i nestankom velikog dijela tadašnje bugarske države. Do njih je došlo kada je bizantski car Nikifor II Foka odlučio prestati plaćati danak Bugarima i tako prekinuo višedecenijski mir sa svojim sjeverozapadnim susjedima; previše zauzet ratovanjem s Abasidskim Kalifatom na istoku, Nikifor je za rat protiv Bugara odlučio iskoristiti Kijevsku Rusiju čiji je knez Svjatoslav Igorevič pokrenuo prvi pohod u proljeće 968. Sljedeće godine je uspio osvojiti cijelu Bugarsku i prisiliti tamošnjeg cara Borisa II da ga prizna za sizerena. Suočen s novom opasnošću sa svojim granicama, novi bizantski car Jovan I Cimiskije je 970. započeo rat sa Svjatoslavom. Nakon što je 970. kod Arkadiopolisa zaustavio rusko napredovanje na Carigrad, godine 971. je velikom pobjedom kod Dorostore prisilio Svjatoslava na povlačenje preko Dunava. Boris je zarobljen, a njegova teritorija anektirana. Usprkos toga, zapadni dio Bugarske je ostao van bizantske vlasti i tamo je dinastija Komitopuli nastavila pružati otpor sljedećih pedeset godina.

Literatura[uredi - уреди]