Surčin

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Surčin


Vojvođanska ulica, Surčin

Osnovni podaci
Država  Srbija
Grad Beograd
Opština Surčin
Stanovništvo
Stanovništvo (2022) 14292
Geografija
Koordinate 44°47′21″N 20°16′29″E / 44.789166°N 20.274833°E / 44.789166; 20.274833
Nadmorska visina 73 m
Surčin na mapi Srbije
Surčin
Surčin
Surčin (Srbije)
Ostali podaci
Poštanski kod 11180
11271
Pozivni broj 011
Registarska oznaka BG


Koordinate: 44° 47′ 21" SGŠ, 20° 16′ 29" IGD

Surčin je gradsko naselje u gradskoj opštini Surčin u gradu Beogradu. Prema popisu iz 2002. bilo je 14292 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 12264 stanovnika).

Istorija

Muzej jugoslovenskog vazduhoplovstva

Arheološka nalazišta svedoče o davnoj naseljenosti ovih prostora. Oruđa od kamena i ornametisana keramika i praistorijske statue viničanske kultura svedoče o naseljenosti ovih prostora u kamenom dobu. Postoje pouzdani podaci da je sadašnja urbana teritorija bila gusto naseljena u vreme Kelta. O tome svedoče bronzani i srebrni novac pronađen na ovim prostorima.

Prvi pomeni o naselju na ovom prostoru su iz 1404. godine kada je kraljevskom poveljom darivano feudalnoj porodici Morović. Posle požarevačkog mira 1718. godine ulazi u sastav zemunskog vlastelinstva grofa Šenborna, a od 1745. uključen je u vojnu granicu.

U mestu crkva postoji još od 1786. godine. Današnja pravoslavna crkva je izgrađena u periodu od 1788. do 1812. godine i posvećena je sv. Petki. Ikonostas je radio Marko Vujatović, a slikanje i pozlatu pevnica Stevan Gavrilović. Surčin slavi Malu gospojinu 21. septembra. Pored pravoslavne Surčin ima i rimokatoličku crkvu.

U Surčinu je 1786. godine postojala stara trošna škola, ali prvi podaci o broju đaka datiraju iz 1802. godine kada je nastavu pohađalo 20 đaka. Školska zgrada je podignuta 1817. godine, a škola je sa kraćim prekidina radila tokom celog XIX veka. Krajem XIX i početkom XX veka broj učenika se znatno povećao. U školskoj 1904/05. godini bilo je 205 učenika, ali i problema sa školskim prstorom.

Uoči Prvog svetskog rata ima tri škole: srpsku, nemačku i hrvatsku. Škola ubrzo prerasta u osmogodišnju školu. Odlukom SO Zemun 1967. godine OŠ "Vuk Karadžić" je zbog velikog broja učenika podeljena. Škola pod istim imenom se preselila u novu zgradu, a nova škola "22. oktobar" je ostala u staroj zgradi.

Demografija

U naselju Surčin živi 11069 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 37,2 godina (36,3 kod muškaraca i 38,1 kod žena). U naselju ima 4318 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,31.

Ovo naselje je uglavnom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija
Godina Stanovnika
1948. 3487 [1]
1953. 3599
1961. 6160
1971. 10654
1981. 12575
1991. 12264 11849
2002. 14648 14292
Etnički sastav prema popisu iz 2002.
Srbi
  
12358 86.46%
Romi
  
702 4.91%
Hrvati
  
377 2.63%
Jugosloveni
  
79 0.55%
Crnogorci
  
75 0.52%
Makedonci
  
45 0.31%
Muslimani
  
43 0.30%
Slovaci
  
17 0.11%
Albanci
  
14 0.09%
Mađari
  
10 0.06%
Slovenci
  
9 0.06%
Rumuni
  
4 0.02%
Nemci
  
4 0.02%
Ukrajinci
  
3 0.02%
Rusi
  
1 0.00%
Bošnjaci
  
1 0.00%
nepoznato
  
284 1.98%


Slavni ljudi

  • Zvonko Lozančić, atletski radnik;
  • Ivan Marjanović, atletičar;
  • Jasmina Pruginić, atletičarka;
  • Jevto Otović, atletičar;
  • Milan Duka, atletičar i član Olympic Essenbeek Halle;
  • Mato Dukovac, hrvatski zračni as
  • Jasmina Trumbetaš Petrović, operska pjevačica
  • Svetlana Marjanov, istaknuti član ULUS-a

Izvori

  1. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
  2. Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7

Vanjske veze

U Wikimedijinoj ostavi nalazi se članak na temu: Surčin


Naseljena mesta opštine Surčin

Surčin • Bečmen • Boljevci • Dobanovci • Jakovo • Petrovčić • Progar •