Surdulica
| Surdulica |
|
|---|---|
| Osnovni podaci | |
| Država | |
| Upravni okrug | Pčinjski |
| Opština | Surdulica |
| Stanovništvo | |
| Stanovništvo (2002) | 10914 |
| Položaj | |
| Koordinate | |
| Vremenska zona | srednjoevropska: UTC+1 |
| Ostali podaci | |
| Poštanski broj | 17530 |
| Pozivni broj | 017 |
| Registarska oznaka | VR |
Koordinate: 42° 41′ 16" SGŠ, 22° 10′ 09" IGD Surdulica je gradsko naselje u opštini Surdulica u Pčinjskom okrugu. Prema popisu iz 2002. bilo je 10.914 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 11357 stanovnika).
Surdulica datira još od 1530. godine. Turci su u njoj živeli do 1888. godine. Nalazi se na nadmorskoj visini od 475 metara. Smeštena je u kotlini okružena planinama: Čemernik, Vardenik i Kukavica. Put koji vijuga između planina Čemernik i Vardenik stiže se na Vlasinsko jezero koje je na nadmorskoj visini od 1230 metara. Kroz Surdulicu protiču dve reke i to Vrla i Romanovska reka.
Sadržaj/Садржај |
Istorija [uredi - уреди]
Geografija [uredi - уреди]
Surdulica je kroz svoju istoriju izrasla u lep, moderan grad sa oko 13.000 stanovnika i oko 5.000 zaposlenih u opštini.
Grad Surdulica se nalazi u istočnom delu Masuričke kotline, s obe strane reke Vrle (duga 27 km), desne pritoke Južne Morave. Grad je na mestu gde Vrla izlazi iz Vardeničke klisure i potom teče kroz Masuričku kotlinu. Tu Vrla prima s leve strane pritoku, Romanovsku reku. Surdulica je podignuta s obe strane ove dve reke i na plavini, što joj daje živopisan izgled, a reke omogućavaju moderan urbanistički razvoj.
Industrija [uredi - уреди]
Zdravstvo [uredi - уреди]
Primarnu zdravstvenu zaštitu u opštini pruža Dom zdravlja sa ambulantama u gotovo svim većim selima i na Vlasini, Klisuri i Božici. U Surdulici postoji Opšta bolnica sa svim potrebnim odelenjima a i specijalna bolnica za lečenje tuberkuloze, Senatorijum.
Školstvo [uredi - уреди]
Osnovnim obrazovanjem i vaspitanjem na području SO Surdulica bilo je obuhvaćeno 2673 učenika od prvog do osmog razreda u 127 odelenja u 7 osnovnih škola.
U oblasti dečje zaštite u Surdulici postoje dva veoma funkcionalna obdaništa, kapaciteta 252 dece u jednoj smeni.
Pored vaspitnih grupa u gradu, postoje objekti za poludnevni boravak u selima: Jelašnici, Suvojnici, Binovcu, Masurici, Alakincu i Belom Polju. Ove godine donacijom Nemačke vlade izgrađena je zgrada romskog obrazovnog centra u kojoj će se odvijati programi pomoći romskoj i ostaloj deci u obrazovanju.
U Surdulici postoje 3 srednje škole: gimnazija, poljoprivredna i srednja tehnička škola.Od nedavno u Surdulici je počeo sa radom i privatni fakultet „MEGA TREND“.
Kultura [uredi - уреди]
Pravoslavne crkve [uredi - уреди]
Na teritoriji SO Surdulica postoji ukupno 11 pravoslavnih hramova, ali i mnogo mesta koje narod zove crkvinama, crkvišta, gde nalazimo ostatke, najčešće temelje starih porušenih (za vreme Turaka) crkava i kapela a koje se i dan danas izuzetno poštuju od naroda.
1. Bistar hram Sv. ap. Filipa, izgrađen 1872. godine
2. Božica hram Sv. ap. Petar i Pavle, izgrađen 1904.god.
3. G.Lisina hram Sv. Proroka Ilije, izgrađen 1889.god.
4. D.LJubata hram Sv. Vaznesenja T. Is. Hr., izgrađen 1875.
5. Klisura hram Sv. Trojice, izgrađen 1878.god.
6. Vlasina hram Sv. Proroka Ilije iz 18 veka.
7. Jelašnica hram Rođenja Svete Bogorodice, izgrađen 1892.god.
8. Mačkatica hram Sv. Jovana Krstitelja iz 19 veka.
9. Suvojnica hram Sv. Trojice.
10. Surdulica hram Sv. vel. Georgija, izgrađen 1895.god.
11. Hram Sv. Pantelejmona iz 19 veka izgrađen na temeljima manastira Sv. Roman.
Iznad sela Kostreševci, u dolini Paljske reke, nalazi se manastir Palja, posvećen Sv. Bogorodici, čija starost nije utvrđena, ali se smatra da ga je podigao vizantijski car Roman Diogen u 11 veku i da je služio kao skit (usputna stanica, odmorište) između Rilskog manastira i Sv. Prohora Pčinjskog, koje je izgradio isti ktitor.
Demografija [uredi - уреди]
U naselju Surdulica živi 8476 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 37,2 godina (36,4 kod muškaraca i 37,9 kod žena). U naselju ima 3239 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,36.
Ovo naselje je u uglavnom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
|
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Etnički sastav prema popisu iz 2002. | ||||
|---|---|---|---|---|
| Srbi | 8108 | 83.45% | ||
| Romi | 2176 | 10.77% | ||
| Bugari | 196 | 1.79% | ||
| Jugosloveni | 52 | 0.47% | ||
| Crnogorci | 24 | 0.21% | ||
| Makedonci | 23 | 0.21% | ||
| Hrvati | 7 | 0.06% | ||
| Slovenci | 5 | 0.04% | ||
| Muslimani | 4 | 0.03% | ||
| Mađari | 4 | 0.03% | ||
| Bošnjaci | 4 | 0.03% | ||
| Rusi | 2 | 0.01% | ||
| Ukrajinci | 1 | 0.00% | ||
| Slovaci | 1 | 0.00% | ||
| Nemci | 1 | 0.00% | ||
| Albanci | 1 | 0.00% | ||
| nepoznato | 93 | 0.85% | ||
| m | ž | |||
| ? | 24 | 38 | ||
| 80+ | 40 | 71 | ||
| 75-79 | 88 | 140 | ||
| 70-74 | 166 | 223 | ||
| 65-69 | 277 | 302 | ||
| 60-64 | 250 | 267 | ||
| 55-59 | 209 | 248 | ||
| 50-54 | 431 | 442 | ||
| 45-49 | 489 | 492 | ||
| 40-44 | 415 | 440 | ||
| 35-39 | 349 | 385 | ||
| 30-34 | 358 | 389 | ||
| 25-29 | 373 | 390 | ||
| 20-24 | 443 | 403 | ||
| 15-19 | 438 | 411 | ||
| 10-14 | 365 | 366 | ||
| 5-9 | 332 | 312 | ||
| 0-4 | 259 | 289 | ||
| prosek | 36.4 | 37.9 | ||
|
|
|
|
| Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija | Proizvodnja i snabdevanje... | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Muški | 2001 | 66 | - | - | 511 | 196 | 283 | 176 | 53 | 69 |
| Ženski | 1438 | 23 | - | 1 | 430 | 45 | 25 | 247 | 41 | 14 |
| Oba | 3439 | 89 | - | 1 | 941 | 241 | 308 | 423 | 94 | 83 |
| Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
| Muški | 15 | 16 | 270 | 83 | 90 | 30 | - | - | 143 | |
| Ženski | 16 | 11 | 101 | 118 | 275 | 26 | - | - | 65 | |
| Oba | 31 | 27 | 371 | 201 | 365 | 56 | - | - | 208 |
Reference [uredi - уреди]
- ↑ Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
- ↑ Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7
