Sultanat Kilwa

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Sultanat Kilwa je bio srednjovjekovni sultanat sa sjedištem u gradu Kilwa (na obali današnje Tanzanije), a koji je na vrhuncu moći kontrolirao cijelu Suahili Obalu. Prema predaji ga je u 10. vijeku osnovao Ali ibn al-Hasan Širazi,[1] a perzijski princ iz Širaza.[2] Njegova je porodica vladala Sultanatom sve do godine 1277. kada ju je zamijenila arapska porodica Abu Moaheb. Ona je na vlasti ostala sve do 1505. godine kada su je svrgnuli portugalski osvajači. Oko godine 1513. je Sultanat već bio razbijen na manje države, od kojih su mnogi postali protektoratom Sultanata Oman.

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. شاكر مصطفى, موسوعة دوال العالم الأسلامي ورجالها الجزء الثالث, (دار العلم للملايين: 1993), str. 1360.
  2. James Hastings, Encyclopedia of Religion and Ethics Part 24, (Kessinger Publishing: 2003), str. 847.

Literatura[uredi | uredi kod]

  • João de Barros (1552–59) Décadas da Ásia: Dos feitos, que os Portuguezes fizeram no descubrimento, e conquista, dos mares, e terras do Oriente., esp. Dec. I, Lib. 8, Cap. 6 (p. 225ff)
  • Bosworth, C.E. (1996) The New Islamic Dynasaties: a chronological and genealogical manual. New York: Columbia University Press.
  • Damião de Goes (1566–67) Crónica do Felicíssimo Rei D. Manuel
  • Freeman-Grenville, G.S.P. (1962) The Medieval History of the Coast of Tanganyika, with special reference to recent archaeological discoveries London.
  • Horton, M. and J. Middleton (2000) The Swahili: the social landscape of a mercantile society, Oxford: Blackwell
  • Rossini, C.C. (1899) "Vasco da Gama, Pedralvarez Cabral e Giovanni da Nova, nella cronica di Kilwah" Atti del Terzo Congresso Geogafico Italiano, tenuto in Firenze, Società geografica italiana, Firenze: Ricci, vol. 2, p.491-500.
  • Strong, S. Arthur (1895) "The History of Kilwa, edited from an Arabic MS", Journal of the Royal Asiatic Society, January (No volume number), pp. 385–431. online
  • Theal, George McCall (1902) The Beginning of South African History. London: Unwin.

Vanjske veze[uredi | uredi kod]