Sulejman Redžić

Izvor: Wikipedia

Sulejman Redžić (Jajce 1954. - Sarajevo 2013.), bio je akademik i profesor Prirodnomatematskog fakulteta na Univerzitetu Sarajevo, ekolog i stručnjak za Dinaride, poznat kao jedan od vodećih intelektualaca i prirodoslovaca u BiH.

Životopis i rad[uredi - уреди]

Sulejman Redžić je rodjen 1954. u Jajcu, roditelji su mu Suljo i Hasema Redžić, gdje je u rodnom gradu završio gimnaziju. Zatim je završio studij biologije eksperimentalnog smjera godine 1977, na Prirodnomatematskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Na istom Fakultetu je završio i postdiplomski studij iz Ekologije i zaštite životne sredine 1982. i doktorirao 1990. godine. Oženjen je za dr. Amiru Pekuša-Redžić i ima dvije kćerke (Belma i Ismeta). Za dopisnog člana ANUBiH je izabran 2008. godine. Akademik prof.dr. Sulejman Redžić je nesretno stradao pri zimskom izletu u sniježnom kanjonu gornje Miljacke iznad Sarajeva, 7. januara 2013. godine.

Stručne specijalizacije[uredi - уреди]

Dodatnu je naobrazbu i specijalizaciju stekao studijskim boravcima u nizu uglednih znanstveno-istraživačkih institucija:

  • prvo na Odjelu Geobotanike i ekologije biljaka u Zavodu za botaniku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta na Sveučilištu u Zagrebu od 1988.,
  • Royal Botanic Garden - Edinburgh (V. Britanija) 1997,
  • University Botanic Garden - Cambridge, Department of Plan Sciences of Cambridge University (Engleska) 1997. i 2005,
  • Departmet of Ecological Botany - Uppsala University (Švedska) 1998,
  • Botanic Garden and Department of Vegetation Ecology - Università La Sapienza di Roma (Italija) 1999,
  • Det Naturvidenskabelige Fakultet - Kobenhavns Universitet (Danska) 2000.- 2001,
  • Faculty of Science - University of Kingston god. 2000,
  • Ege Tarımsal Araştırma Enstitüsü (ETAE) - Izmir (Turska) 2003,
  • Universitat Politècnica de Catalunya - Barcelona (Španjolska) 2007,
  • Department of Pharmaceutical Sciences - University of Graz (Austrija) 2007,
  • Fatih Üniversitesi - Istanbul (Turska) 2007,
  • Orto Botanico dell’Università di Pisa (Italija) 2009, ... itd.

Djelatnost i zasluge[uredi - уреди]

Sulejman Redžić je bio dugogodišnji redoviti profesor Prirodnomatematskog fakulteta na Univerzitetu u Sarajevu, znanstvenog područja: ekologija i zaštita životne sredine. Izvodio je visokoškolsku nastavu na Prirodnomatematskom, Farmaceutskom i Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, pa Visokoj zdravstvenoj školi u Sarajevu, Prirodnomatematskom i Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, te Biotehničkom fakultetu u Bihaću. Postdiplomsku višu nastavu je vršio na više fakulteta: Centar za interdisciplinarne postdiplomske studije Univerziteta u Sarajevu, “State Magnament and Humanitarian Affairs” (Univerzitet u Sarajevu i Univerzita “La Sapienza” di Roma), pa Prirodnomatematski, Farmaceutski, Mašinski, Poljoprivredni, Šumarski i Veterinarski fakulteti Univerziteta u Sarajevu, Prirodnomatematski fakultet Univerziteta u Tuzli, Mašinski fakultet Univerziteta u Zenici, Fakultet islamskih nauka u Sarajevu.

Znanstvena istraživanja[uredi - уреди]

Područja znanstvenog interesa Sulejmana Redžića jesu:

  • Temeljna ekologija tj. pobliže sinekologija, singeneza, teorijska ekologija, autekologija biljaka, humana ekologija, ekološko modeliranje, molekularna ekologija.
  • Biogeografija: horologija, fitogeografija, filogeografija, endemogeneza.
  • Zaštita životne sredine: globalna ekologija, ekološko planiranje, održivi razvoj, ekološko inženjerstvo, ekološka konzervacija i restauracija, naobrazba i informiranje, ekološka kultura.

Rukovodio je mnogim međunarodnim, regionalnim i lokalnim projektima i sudjelovao s referatima na 94 znanstvena skupa u BiH i inozemstvu. Objavio je preko 220 znanstvenih radova i brojne stručno-popularne članke. Njegovi znanstveni radovi se navode u mnogim svjetskim bazama podataka i citirani su u razim znanstvenim časopisima i knjigama domaćih i stranih autora. Bio je dekan Prirodnomatematskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, osnivač je Centra za ekologiju i prirodne resurse Prirodnomatematskog fakulteta u Sarajevu i Laboratorije za palinologiju pri Centru za ekologiju i prirodne resurse Prirodnomatematskog fakulteta u Sarajevu – prve takve u BiH.

Vanjske veze[uredi - уреди]