Steyr HS .50

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Steyr HS

Model Steyr HS .50
Vrsta velikokalibarski snajper
Država porijekla  Austrija
Historija uporabe
Korišten od Iran
Historija proizvodnje
Proizvođač Steyr Mannlicher
Cijena po komadu 4.831,20 USD
Inačice HS .50
HS .460
HS .50 M1
Karakteristike
Dužina 1.370 mm
Masa 12,4 kg (HS .50)
12,8 kg (HS .460)
Brzina 760 m/sek za 12,7x99
Streljivo 12,7x99
.460 Steyr (11,6x90)
Dužina cijevi 833 mm
Kapacitet spremnika 1 metak (sporometno oružje)
Ciljnik optički ciljnik

Steyr HS je velikokalibarski snajper kojeg proizvodi austrijska vojna industrija Steyr Mannlicher. Snajper koristi streljivo kalibra 11,6x90 (.460 Steyr) i 12,7x99 (.50 BMG). Model koji koristi 11,6x90 streljivo prvenstveno je razvijen za tržišta na kojima je kalibar 12,7x99 zabranjen, kao primjerice u Australiji i Kaliforniji. Kalibar 11,6x90 poznat je i pod nazivom HS.460.

Snajper je prvi puta predstavljen u februaru 2004. na Sajmu oružja u Las Vegasu (Nevada, SAD).

Dizajn[uredi | uredi kod]

Steyr HS dizajniran je kao sporometno oružje. Sporometno oružje je izraz koji se koristi za modele i vrste vatrenog oružja, a prije svega streljačko oružje, čija je karakteristika da se nakon svakog ispaljivanja, novo zrno ili metak mora izvana staviti u cijev. S obzirom na druge snajpere koji koriste okvir (primjerice Istiglal ili Zastava M76), sporometni način punjenja streljivom pri Steyr HS-u može se smatrati kao nedostatak u odnosu na polu-automatske i automatske snajpere.

Utjecaj u svijetu[uredi | uredi kod]

Snajper je došao na naslovnice svjetskih medija, kada je tvrtka Steyr 2005. prodala Iranu 800 komada snajpera. SAD i Velika Britanija su u većoj, a Danska u manjoj mjeri, izrazile zabrinutost zbog toga. Naime, zemlje su smatrale da bi oružje moglo tajnim putevima doći do Iraka, gdje bi ih pobunjenici mogli koristiti protiv koalicijskih snaga i iračke vojske.

Prije same isporuke, austrijska Vlada je u novembru 2004. izglasala odluku o odobrenju izvoza oružja u Iran. Austrijska odluka izazvala je protureakciju američke Vlade, koja je 23. 12. 2005. nametnula embargo na proizvode Steyr Mannlichera.[1]

U Iranu su snajperima naoružane anti-terorističke i anti-narkotičke jedinice.

U februaru 2007., britanski Daily Telegraph izvjestio je od američkih izvora, da irački pobunjenici koriste više od 100 Steyrovih snajpera. Prvi američki vojnik ubijen je njime nakon svega 45 dana od isporuke brodom u Iran.[2] Međutim, Franz Holzschuh, CEO Steyra, izjavio je da nitko nije kontaktirao proizvođača, kako bi se usporedili serijski brojevi na oružju, kako bi se provjerili da li su snajperi pronađeni u Iraku, doista bili dio iranske pošiljke.[3] Također, austrijski proizvođač se branio time da su prava na korištenje patenta na HS .50 istekla godinu dana ranije, te se u nekoliko zemalja svijeta proizvode lažne kopije.[4] U aprilu 2007., Daily Telegraph priznao je da nije bio u mogućnosti provjeriti priču koju su objavili u februaru iste godine.

Američko središnje vojno zapovjedništvo je krajem 2007. izvjestilo je da u Iraku nisu pronašli ili oduzeli snajpere austrijskog proizvođača. O tome su pisale i austrijske novine Wiener Zeitung[5] 29. 3. iste godine. Proizvođač Steyr Mannlicher je izjavio da je tvrtka zainteresirana za cijeli slučaj, jer priča objavljena u Daily Telegraphu ne šteti samo njima, nego i samoj Austriji.[6]

Korisnici[uredi | uredi kod]

Steyr HS .50 s posebnom optikom

Inačice[uredi | uredi kod]

HS .460[uredi | uredi kod]

Snajper ima mogućnost korištenja streljiva kalibra .460 Steyr (11,6x90), odnosno snajperska puška je namijenjena tržištima gdje je zabranjena uporaba streljiva kalibra 12,7x99 kod privatnih korisnika, dok je korištenje streljiva kalibra 11,6 mm, primjerice u Kaliforniji.

HS .50 M1[uredi | uredi kod]

HS .50 M1 je nadograđena inačica Steyr HS .50 polu-automatskog velikokalibarskog snajpera. Ovaj model ima okvir s pet metaka smještenih s lijeve strane (kao i Denel NTW 20), ima duže Picatinny šine koje se osim na vrhu nalaze i na bočnim stranama snajpera. Tu je i podesiv kundak te dvonožno ili tronožno postolje novijeg dizajna.

Izvori[uredi | uredi kod]