Srpsko-rumunski odnosi

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Odnosi Srbija-Rumunija
Mapa pokazuje lokacije Rumunija i Srbija

Rumunija

Srbija

Rumunija je zemlja sa kojom Srbija, u odnosu na sve ostale susede, ima najstarije uspostavljene diplomatske odnose. Odnosi su uspostavljeni 19. aprila 1841. Srbija ima ambasadu u Bukureštu i konzulat u Temišvaru, a Rumunija ima ambasadu u Beogradu i konzulat u Vršcu. Dele zajedničku državnu granicu u dužini od 476 km.

Istorija odnosa[uredi | uredi kod]

Rumunija je zemlja sa kojom Srbija ima tradicionalno dobre odnose. Dve srpske kraljice su bile rumunskog porekla, kraljica Natalija i kraljica Marija. Srbija i Rumunija su bile saveznice u Drugom balkanskom ratu i Prvom svetskom ratu. Za vreme Drugog svetskog rada, Rumunija je bila članica Sile osovina, ali nije to iskoristila za teritorijalno proširenje na uštrb Srbije. Jedini period zaoštrenih odnosa predstavlja kriza Informbiroa 1948. Ali kasnije, odnosi su se normalizovali i počelo se sa sprovođenjem nekih od zajedničkih kapitalnih projekata (vidi Hidroelektrana Đerdap).

Moderni odnosi[uredi | uredi kod]

Za vreme raspada Jugoslavije, Rumunija je bila suzdržana i ni na koji način nije otežavala krizu u regionu. Nakon 2000., odnosi postaju intenzivniji i raznovrsniji.

Rumunija ne priznaje nezavisnost Kosova.

U Srbiji živi oko 75.000 Rumuna, a u Rumuniji oko 25.000 Srba.

Otvorena pitanja:

Obe zemlje su članice:

Poređenje[uredi | uredi kod]

Rumunija Rumunija Srbija Srbija
Stanovništvo 22.215.421 7.498.001 (bez KiM)
Površina 238.391 km² 88.361 km²
Gustina naseljenosti 93,18 /km² 96,78/km² (bez KiM)
Prestonica Bukurešt Beograd
Najveći grad Bukurešt - 1.944.367 (2.600.000 šire područje) Beograd - 1.182.000 (1.630.000 šire područje)
Oblik vladavine Parlamentarna republika Parlamentarna republika
Zvanični jezik Rumunski Srpski
Veroispovest 86,8% Pravoslavlje, 7,5% Protestantizam ,
4,7% Katolicizam, 1% ostali
84,1% Pravoslavlje, 6,24% Katolicizam, 4,82% Islam,
1,44% Protestantizam, 3,4% ateisti
Etnička struktura 89,5% Rumuni, 6,6% Mađari, 2,5% Romi,
0,3% Ukrajinci, 0,3% Nemci, 0,2% Rusini,
0,2% Turci, 0,4% ostali
82,86% Srbi, 3,91% Mađari, 1,82% Bošnjaci,
1,44% Romi, 1,08% Jugosloveni, 0,89% Slovaci, 9,79% ostali
BNP (nominalni) 12,200 $ po glavi stanovnika 10,900 $ po glavi stanovnika

Slike[uredi | uredi kod]

Povezano[uredi | uredi kod]