Sremska županija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Sremska županija
Comitatus Syrmiensis
Komitat Syrmien
Srijemska županija
Szerém vármegye


(nedostaje slika zastave) Grb
Zastava Grb

Položaj županije u bivšoj Hrvatskoj-Slavoniji
Geografija
Kontinent Evropa
Regija Srednja Evropa
Zemlja 1. Kraljevina Ugarska
2. Habzburška monarhija - Habzburška Ugarska - Habzburška Hrvatska - Kraljevina Slavonija
3. Austrijsko carstvo - Habzburška Ugarska - Habzburška Hrvatska - Kraljevina Slavonija
4. Austrougarska (Ugarski deo Monarhije, Hrvatska-Slavonija)
5. Država Slovenaca, Hrvata i Srba
6. Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca
Prestonica Vukovar
Površina 6.866 km²
Stanovništvo 414.234 (1910.)
Društvo
Zvanični jezici latinski, nemački, kasnije mađarski i hrvatski, kasnije: srpskohrvatski, govorni jezik: srpski
Religija pravoslavlje, katolicizam
Vladavina
Titula vladara Župan
Osnivanje 12. vek / 18. vek
Prestanak 16. vek / 1922.
Status Bivša županija
Događaji
Prethodnici i naslednici
Prethodile su: Nasledile su:
Sremski sandžak (Osmansko carstvo) Sremska oblast (Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca)
Portal:Istorija

Sremska županija (lat. Comitatus Syrmiensis, sh. Srijemska županija, mađ. Szerém vármegye, nem. Komitat Syrmien) je bila županija, odnosno upravna jedinica srednjovekovne Kraljevine Ugarske (12-16. vek), Habzburške Monarhije (između 18. i 20. veka), a potom i Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca (1918-1922. godine). Tokom habzburškog razdoblja, županija je najpre bila u sastavu Kraljevine Slavonije, a potom u sastavu Kraljevine Hrvatske-Slavonije (koja je bila u sastavu Habzburške Kraljevine Ugarske). Upravno sedište županije bio je grad Vukovar (danas u sastavu Hrvatske).

Nekadašnji prostor ove županije danas je podeljen između Srbije (veći, središnji i istočni deo) i Hrvatske (manji, zapadni deo).

Površina županije bila je 6.866 km², a u vreme zadnjeg popisa pre njenog ukidanja (1910. godine) Sremska županija je imala 414.234 stanovnika (gustina 60,3 st./km²).

Poreklo naziva[uredi | uredi kod]

Sremska županija, kao i sama oblast Srema, nosila je naziv izveden od imena drevnog, starorimskog grada Sirmijuma.

Prirodne odlike[uredi | uredi kod]

U vreme Austrougarske uprave, Sremska županija se nalazila na krajnjem istoku Habzburške Hrvatske-Slavonije, odnosno na krajnjem jugu Habzburške Ugarske i bila je pogranična ka Kraljevini Srbiji.

Prostor županije približno se poklapao sa prostorom oblasti Srema. Jedino je na krajnjem zapadu županije bilo nekoliko naselja, koja su prirodno pripadala oblasti Slavonije.

Istorija[uredi | uredi kod]

 Istorija Vojvodine

 Antičko doba
 Panonija
 Donja Panonija
 Panonija Sekunda
 Panonska dijeceza
 Prefektura Ilirik
 Srednji vek
 Kraljevina Gepida
 Vizantijska Panonija
 Kuverova oblast u Sremu
 Zemlje župana Buta-ula i Bujle
 Vojvodstvo Salana
 Vojvodstvo Glada
 Vojvodstvo Ahtuma
 Vojvodstvo Sermona
 Tema Sirmijum
 Sremska kraljevina Stefana Dragutina
 Gornji Srem Ugrina Čaka
 16. vek
 Srpsko carstvo Jovana Nenada
 Sremsko Vojvodstvo Radoslava Čelnika 
 Osmanski period
 Temišvarski vilajet
 Sremski sandžak
 Segedinski sandžak
 Banatski ustanak
 Lugoški i karansebeški Banat
 Habzburški period
 Vojna krajina
 Tamiški Banat
 Potiski krunski dištrikt
 Velikokikindski privilegovani dištrikt
 Srpska Vojvodina
 Vojvodstvo Srbija i Tamiški Banat
 Bačko-bodroška županija
 Sremska županija
 Torontalska županija
 Tamiška županija
 20. vek
 Banatska Republika
 Banat, Bačka i Baranja
 Srpsko-mađarska republika Baranja-Baja
 Dunavska banovina
 Banat u Drugom svetskom ratu
 Narodnooslobodilačka borba
 SAP Vojvodina
 Autonomna Pokrajina Vojvodina
Ova kutijica: pogledaj  razgovor  uredi

Prostor Srema bio je u doba antike u okviru starog Rima i tu se nalazio drevni grad Sirmijum. U ranom srednjem veku za ovaj prostor vodile su se borbe između Vizantije i njenih severnih suseda (Huna, Ostrogota, Gepida, Lombarda, Avara, Franaka, Bugara, Panonskih Slovena, i kasnije Ugara).

Sremska županija je formirana u 12. veku, kao jedna od županija srednjovekovne Ugarske. Ova županija je, međutim, obuhvatala samo istočni deo Srema, dok je u zapadnom delu Srema postojala zasebna Vukovarska županija. Krajem srednjeg veka ovo je bio pogranični prostor između Ugarske i srpskih država (Sremske kraljevine, Kraljevine Raške, Srpskog carstva, itd.). Potom je oko vek i po (od 1521. godine) ovaj prostor bio u okviru Otomanskog carstva kao Sremski sandžak.

Sremska županija 1370. godine.

Habzburško carstvo preotelo je deo Srema od Turaka 1688., a ostatak 1718. godine. Prostor je tada podeljen između Vojne granice i Kraljevine Slavonije, koja je tada predstavljala zasebnu habzburšku teritoriju i bila je, takođe, pod vojnom upravom. Sremska županija je osnovana 1745. godine na prostoru severozapadnog Srema, dok je jugoistočni deo Srema ostao u sastavu Vojne granice. Županija je bila deo Kraljevine Slavonije, koja se nalazila u sastavu Habzburške Kraljevine Hrvatske i Habzburške Kraljevine Ugarske. Tokom 18. veka pored starosedalačkih Srba i Hrvata doseljeni su i Nemci, Mađari, Rusini i Slovaci, ali u manjem broju nego u drugim južnim delovima Habzburške monarhije.

Tokom Revolucije 1848/49. u Sremskim Karlovcima je (1848. godine) proglašena Srpska Vojvodina, koja je obuhvatala i Sremsku županiju. Posle revolucije, na temeljima te odluke, postojalo je Vojvodstvo Srbija i Tamiški Banat, koje je bilo kratkog veka (1849—1860). Tokom ovog razdoblja županija nije postojala, jer je vojvodstvo bilo podeljeno na okruge.

Posle 1860. godine Sremska županija je ponovo vaspostavljena i priključena je Kraljevini Slavoniji, koja je kasnije spojena sa Kraljevinom Hrvatskom u jedinstvenu Kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, koja je imala određeni nivo autonomije u okviru Habzburške Kraljevine Ugarske. Vojna granica se ukida 1882. godine, čime jugoistočni delovi Srema takođe ulaze u sastav Sremske županije.

Posle Prvog svetskog rata ceo prostor županije je uključen u novobrazovanu Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca[1]. Sremska županija je opstala do 1922. godine, kada su županije ukinute, a umesto njih obrazovane oblasti.

Deo nekadašnje županije koji je danas u sastavu Srbije većim delom pripada AP Vojvodini, dok je manji deo u sastavu Grada Beograda.

Mapa županija u Bačkoj, Banatu i Sremu 1881-1882. godine

Stanovništvo[uredi | uredi kod]

  • Prema popisu iz 1870., županija je imala 120.352 st.;
  • Prema popisu iz 1890., županija je imala 347.022 st.
  • Prema popisu iz 1910., županija je imala 414.234 st.

Stanovništvo prema maternjem jeziku (Popis 1910.):

Etnički razmeštaj: U Sremskoj županiji je preovlađivalo južnoslovensko stanovništvo, s tim što su Srbi bili brojniji u središnjem i istočnom Sremu, dok su Hrvati bili brojniji u zapadnom. Oba naroda su više bila prisutna na selu, nego u gradu. Nemci su poglavito naseljavali gradove i varošice, kao i nekoliko većih sela u središnjem delu Srema, tj. najplodniji deo, severno od močvara uz Savu i južno od brda Fruške gore. Mađari, Slovaci i Rusini su bili ograničeni na po par naselja, razmeštenih širom Srema.

Upravna podela[uredi | uredi kod]

Početkom 20. veka, upravna podela Sremske županije bila je sledeća:

Kotari
Kotar Sedište
Vinkovački srez Vinkovci
Vukovarski srez Vukovar
Županjski srez Županja
Zemunski srez Zemun
Iločki srez Ilok
Iriški srez Irig
Mitrovački srez Mitrovica, danas Sremska Mitrovica
Rumski srez Ruma
Staropazovački srez Stara Pazova
Šidski srez Šid
Slobodni kraljevski gradovi
Zemun
Gradovi - srezovi
Sremski Karlovci
Petrovaradin
Mitrovica

Vidi još[uredi | uredi kod]

Vidi ostale bivše županije na tlu današnje Vojvodine:

Reference[uredi | uredi kod]

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]