Srednjovjekovna komuna

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Komuna je izraz koji u kontekstu srednjovjekovne Europe označava oblik društvene organizacije, odnosno lokalne samouprave temeljen na udruživanju slobodnih građana i seljaka, nastao uglavnom izvan dotadašnjih rodovskih ili hijerahijskih odnosa karakterističnih za tadašnji feudalni poredak. Njihova glavna karakteristika je bila da su se članovi komune svečano zaklinjali da će se međusobno pomagati, najčešće kako bi obranili teritoriju, posjede ili imovinu od vanjskih napadača ili stečena prava i slobodu od vlastodržaca koji su ih nastojali osporiti. Sama etimologija riječi commune - od latinskih riječi cum (zajedno) i munire (ozidati) - sugerira da su srednjovjekovne komune prije svega nastale u obrambene svrhe, odnosno kako bi se njihovi članovi zaštitili zajednički izgrađenim ili održavanim utvrđenjima, od kojih su često nastajali budući srednjovjekovni gradovi.

Pojava komuna u srednjovjekovnoj Evropi se obično vezuje uz 10. vijek, iako su se slični oblici organizacije u nekim slučajevima mogli zapaziti i u ranijim periodima, pri čemu se obično spominje italijanski grad Forli. Nagli razvoj su doživjele u Italiji u 11. vijeku, da bi se tokom 12. vijeka proširile na područja današnje Francuske, Španije i Njemačke i drugdje. Kao poticaj njihovom stvaranju se od strane medijevalista obično navodi feudalna anarhija, odnosno endemsko nasilje kojem je Evropa bila izložena tokom najvećeg dijela ranog srednjeg vijeka; špekulira se kako su osnivači prvih komuna kao uzor imali monaške redove, odnosno samostane, od kojih su nastojali kopirati čvrstu organizaciju, detaljna pravila svakodnevnog života, odnosno disciplinu među svojim članovima.

Komune su se, s druge strane, značajno varirale po opsegu i načinu vlastite organizacije te odnosu prema feudalnim vlastodršcima; to je često imalo veze s načinom njihovog nastanka, odnosno lokacijom. Tako su pojedine komune nastale u okviru gradova koji su se uspjeli održati od vremena Rimskog Carstva (prije svega u sjevernoj Italiji, Provansi i Septimaniji); neke su nastale na sjevernijim područjima od spontano nastalih trgovišta; treće su pak nastale od naselja stvorenih uz samostane ili feudalne zamkove. Iako se srednjovjekovne komune obično asociraju uz gradove, postoje primjeri seoskih ili ruralnih komuna, od kojih su najpoznatiji primjer one stvorene oko prijevoja Gotthard u Alpama, čiji je glavni zadatak bilo osiguranje sigurnosti (Landfriede, doslovno "zemaljski mir") na tamošnjim puetvima; od njih se sa vremenom stvorila Švicarska Konfederacija.

Komune su vrhunac svog razvoja, ali i političke moći stekle u sjevernoj i centralnoj Italiji u 12. i 13. vijeku, što se često tumači kao posljedica borbe za vlast između papa i rimsko-njemačkih careva koji su bili formalni vladari tih područja. Mnoge od italijanskih gradova su to iskoristili kao priliku da postanu gradovi-države, pa s vremenom i steknu nezavisnost. Takvi procesi se, međutim, nisu ponovili u drugim dijelovima Evrope, gdje su komune u političkom smislu ostale podređene feudalcima ili centralnoj vlasti.

Eksterni linkovi[uredi | uredi kod]