Spašavanje podataka

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Spašavanje podataka ili spasavanje podataka[1] je postupak oporavljanja podataka sa oštećenih, enkriptovanih ili na drugi način nedostupnih sekundarnih medija za skladištenje podataka. Spašavanje podataka se najčešće vrši sa hard diskova, solid stejt diskova (SSD), USB fleš diskova, RAID sistema, traka, CD, DVD i ostalih medija u slučajevima kada je podatke nemoguće pročitati na matičnom sistemu ili na drugom računaru.

Spašavanje podataka ne treba mešati sa digitalnom arheologijom jer je u postupku spasavanja podataka dobijeni rezultat potrebno samo verifikovati, a ne dalje analizirati ili razumeti. Termin se često vezuje za kompjutersku forenziku kada se metode spašavanja podataka primenjuju u cilju dobijanja digitalnih dokaza. Kompjuterska forenzika takođe zahteva specijalističko znanje jer je često neophodno podatke dekriptovati ili dešifovati.

U najvećem broju slučajeva podaci postaju nedostupni usled problema na operativnom sistemu računara. Proces spasavanja podataka u ovom slučaju se ostvaruje kopiranjem podataka na drugi medij.

Podaci mogu postati nedostupni i usled logičkog problema na particiji ili fajl sistemu (logički kvarovi). Slučajevi logičkih kvarova su takođe česti, ali svakako teži. Spašavanje podataka se u ovom slučaju izvodi na različite načine koji imaju za cilj formiranje privremenog stanja u kome se rekonstruiše celokupno drvo (stablo) fajl sistema sa svim podacima koji su bili zapisani na mediju.

Postoje slučajevi kada je potrebno spasiti obrisane podatke. Obrisani podaci se najčešće i dalje nalaze na mediju, ali su obrisani iz drveta (stabla) fajl sistema. U slučaju da su podaci bili obrisani, a medij aktivno korišcen nakon toga - u zavisnosti od velicine, vrste i mesta ili organizacije fajl sistema - određene fajlove je nemoguće spasiti u celini.

Spašavanje podataka se vrši i sa mehanički neispravnih hard disk uređaja (mehanički kvarovi). Slučajevi mehaničkih kvarova zahtevaju iskustvo, veštinu i veliku preciznost, jer se pomoću posebnih alata u uslovima relativno čistog postora vrši zamena određenih komponenti mehaničkog sklopa. Ovakve operacije uključuju korekcije na firmveru diska.

Najteži slučajevi spašavanja podataka su vezani za gubitak podataka na velikim sistemima koji uključuju više zasebih medija. Najčešce su to serverski ili enterprajz hard diskovi, vezani u niz (RAID). Podaci su u ovim slučajevima postali nedostupni usled prirodne katastrofe ili ljudske greške i nemara. Spašavanje podataka sa RAID sistema je najkomplikovanija operacija, jer ovakvi slučajevi zahtevaju specijalističko znanje iz raznih oblasti.

Spašavanje podataka sa USB i solid stejt diskova (SSD) zasniva se na formiranju posebnog softverskog algoritma koji se dalje primenjuje na prethodno formirane slike zasebnih čipova.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. „Tehnologija spasavanja podataka”. Arhivirano iz originala na datum 2013-06-20. Pristupljeno 2013-05-25. 

Literatura[uredi | uredi kod]

Vanjski linkovi[uredi | uredi kod]