Softversko inženjerstvo

Izvor: Wikipedia

Softverski inženjering ili programsko inženjerstvo je stroga primjena inženjeringa, naučnih i matematičkih principa i metoda u ekonomičnoj proizvodnji kvalitetnog softvera. Nastao je kao nužna potreba vezana za programiranje i izradu softvera početkom 70. godina prošlog vijeka. Nagli razvoj mehatroničkih uređaja kontrolisanih i upravljanih softverskim aplikacijama kao i efikasna kontola i obrada podataka utiču na potrebe razvoja ove naučno tehničke discipline. Po definiciji softverskog inženjeringa, softver podrazumijeva:

  1. programe
  2. podatke i
  3. dokumentaciju.

Trend razvoja je takav da produktivnost računara raste oko 30 % godišnje a produktivnost softvera je tek od 4 do 7%. Veliki problem predstavlja nedostatak stručnjaka ove vrste tako da potrebe rastu svake godine za oko 12% dok je priliv stručnjaka tek oko 4 %. Zbog navedenog, i u oblasti izrade softvera se uvode komjuterski potpomognute tzv. CA tehnologije. Uz već poznate CAD, CAM, CIM..i druge već poznate tehnologije, u softverskom inženjeringu se javljaju CASE tehnologije - Computer Aided Software Engineering.

Ideja CASE tehnologija[uredi - уреди]

  1. Povećanje produktivnosti u razvoju softvera pomoću softvera
  2. Inženjersko projektovanje softvera pomoću računara
  3. Softverski proizvod namjenjen automatizaciji izrade softvera

Ciljevi primjene CASE tehnologija[uredi - уреди]

  1. Povećanje produktivnosti projektanata
  2. Skraćenje vremena izrade softvera
  3. Povećanje kvaliteta softvera
  4. Unapređenje performansi sistema

Neki od poznatijih modela CASE tehnologija[uredi - уреди]

  1. model vodopada
  2. model spirale

Faze razvoja softvera[uredi - уреди]

  • Definisanje zahtjeva i potreba
  • Projektovanje i implementacija
  • Održavanje softvera


P computing.svg Nedovršeni članak Softversko inženjerstvo koji govori o računarstvu je u začetku. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.