Slobodna Država Rijeka

Izvor: Wikipedia
Slobodna Država Rijeka
Stato libero di Fiume
Reggenza Italiana del Carnaro.jpg
1920.–1924. Flag of Italy (1861-1946) crowned.svg
Zastava Grb
Zastava Grb
Glavni grad Rijeka (Fiume)
Jezik/ci talijanski, hrvatski, mađarski, fiumanski
Vlada Republika
Predsjednik
 - 1921. - 1922. Riccardo Zanella
 - 1922. Giovanni Giuriati
Vojni guverner
 - 1923. - 1924. Gaetano Giardino
Historija Međuratni period
 - Rapallski ugovor 12. studenoga 1920.
 - Uspostavljena uprava 30. prosinca 1920.
 - Coup d'etat 22. ožujka 1922.
 - Anektirala ju Italija 3. ožujka 1924.
 - Dio SFRJ 12. studenoga 1947.

Slobodna Država Rijeka (tal. Stato Libero di Fiume) država je osnovana 1920. godine temeljem Rapallskog sporazuma Kraljevine SHS i Kraljevine Italije, podržana od velikih sila i većine stanovnika grada koji je uživao autonomiju u odnosu na okolne države još od 1779. godine. Država je postojala de facto oko godinu, a de iure do 1924. godine kada ju je anektirala Italija. Čin aneksije je do danas ostao sporan budući nije međunarodno pravno priznat, a potpisan je jedino od strane Italije i Kraljevine SHS.

Povijest[uredi - уреди]

Grad Rijeka (tal. Fiume) je prvi puta dobio dobio autonomiju 1719. kada je proglašena slobodnom lukom odlukom cara Karla VI.. Godine 1779. za vrijeme Marije Terezije godine osnovan je Corpus separatum. Od tada pa do 1924. godine Rijeka postoji kao samostalni entitet s više ili manje elemenata državnosti.Grad kratkotrajno gubi autonomiju 1848. nakon što ga je okupirao ban Jelačić ali ju ponovno stiče 1868. kada ulazi u Ugarsku krunu kao izdvojeno tijelo ili 'Corpus separatum'.

U gradu žive Hrvati, Talijani, Slovenci, Mađari te druge nacionalnosti. Nacionalna pripadnost se mijenja od popisa do popisa stanovništva budući da se u to vrijeme pod nacionalnošću smatrao jezik kojim se osoba služila. Poseban status grada između nekoliko država vremenom stvara pojavu fiumanstva kao nacionalnog opredjeljenja većine stanovnika. Službeni su jezici mađarski i njemački, poslovna komunikacija obavlja se na talijanskom, u obiteljima se većinom govori fiumanski s nešto posuđenica iz čakavskog, a oko grada čakavski je najrasprostranjenije narječje.

Politika[uredi - уреди]

Rijeka 1920. godine

Nakon 1. svjetskog rata i raspada Austrougarske, pitanje statusa grada Rijeke postaje veliki međunarodni problem ili riječko pitanje. U jeku spora između Kraljevine SHS i Kraljevine Italije, međunarodne sile zagovaraju uspostavu nezavisne tampon države. Američki predsjednik Woodrow Wilson postaje arbitar u jugoslavensko-talijanskom sporu oko grada. Predlaže da se grad Rijeka uredi kao samostalna država i potencijalno sjedište Lige naroda.

U samom gradu dolazi do bezvlađa pa grad u vrlo kratkom vremenu prelazi iz ruke u ruku Južnoslavenskog nacionalnog komiteta i talijanskog nacionalnog vijeća da bi se na kraju anglo-francuske trupe iskrcale s ratnog broda i zaposjele grad. Takvu konfuznu situaciju koristi talijanski pjesnik Gabriele D'Annunzio koji sa svojim anarho-fašističkim pokretom 1919. godine zaposjeda grad i proglašava talijansku regenciju Kvarnera.

Dana 12. studenoga 1920., Kraljevina Italija i Kraljevina SHS potpisuju Rapallski ugovor kojim obje strane priznaju 'potpunu slobodu nezavisnost Države Rijeka i obavezuju se da će to vječno poštivati'. Tim aktom stvorena je Slobodna Država Rijeka koja će de facto postojati jednu, a de iure četiri godine. Novostvorenu državu odmah priznaju sve svjetske sile uključujući SAD, Francusku i Veliku Britaniju. D'Annunzio ne priznaje sporazum te je akcijom talijanska regularna vojska istjeran iz grada ('Krvavi Božić' 24 - 30.prosinca).

Godine 1921. održavaju se prvi parlamentarni izbori na kojima se suprotstavljaju autonomaši i nacionalni pro-talijanski blok. Autonomna stranka, (uz podršku i većine glasova riječkih Hrvata) dobija 6558, a nacionalni blok (fašistička, liberalna i demokratska stranka) 3443 glasova. Predsjednik Vlade postaje šef Autonomne stranke Riccardo Zanella.

Godine 1922. Musslonijevi fašisti izvode puč, a legalna Vlada bježi u Kraljevicu.

Riječka luka 1923. godine

Godine 1924. Rimskim ugovorom Kraljevina SHS pristaje na priključenje Rijeke Italiji, Vlada SDR taj čin smatra međunarodno pravno ništavnim te nastavlja djelovati u izgnanstvu.

Kapitulacijom Italije riječko pitanje ponovno postaje aktualno te grupa građana 1944. godine objavljuje 'Liburnijski memorandum' kojim se predlaže konfederalna država s tri kantona Rijekom, Sušakom i Bistricom. Otoci Krk, Cres i Lošinj ušli bi u zajednički kondominij. Predsjednik riječke Vlade u egzilu Riccardo Zanella traži ponovnu uspostavu Slobodne Države Rijeke budući talijanske aneksija 1924. godine nije bila međunarodno priznata.

Jugoslavija koja 3. svibnja 1945. godine oslobađa grad od njemačke okupacije se usprotivila obnovi samostalne države iako je sam Tito priznavao Zanelli u kratkoj međusobnoj prepisci status predsednika. Mirovnim ugovorom u Parizu 1947. godine, Rijeka je uz Istru službeno pripojena Hrvatskoj i Jugoslaviji.