Sistan

Izvor: Wikipedia

Koordinate: 31°0′N 62°0′E / 31, 62

Sistan (Sigistan) na isječku karte „Perzija” (Rigobert Bonne, 1787.)
Sistanski sliv
Haozdarova vrata (Iran)

Sistan (perz. سیستان‎; Sīstān), regija koja obuhvaća dijelove istočnog Irana odnosno jugozapadnog Afganistana i Pakistana.

Etimologija[uredi - уреди]

Etimološko značenje Sistana proizlazi iz Sakastana tj. Zemlje Saka, skitskih plemena koji su nastanili područje koncem 2. vijeka pne. Ranije, tijekom ahemenidskog i seleukidskog razdoblja, regija je bila poznata kao Drangijana.

Geografija[uredi - уреди]

Glavni članak: Geografija Irana

Žarište Sistana nalazi se uz iransko-afganistansku granicu, plodnoj depresiji sastavljenoj od niza jezera poput Hamun-e Helmanda, Hamun-e Sabarija i Hamun-e Puzaka (nekad spojena u jedno - Hamun) odnosno unutrašnjih delti rijeka među kojima je najznačajnija Helmand. Najveći gradovi u ovom području su Zabol s iranske odnosno Zarandž s afganistanske strane.

Historija[uredi - уреди]

Glavni članak: Historija Irana

Najpoznatija arehološka nalazišta u Sistanu su Šaher-e Sohte (perz. شهر سوخته; dosl. Spaljeni grad) koje se povezuje s Džiroftskom kulturom, te nalazište na Hadži, brdu na otoku usred jezera Hamun.

Sistan je u historiji bio važno zoroastrijsko središte, u doba Sasanida tamošnje jezero Hamun bilo jedno od dva glavna odredišta zoroastrijskih hodočasnika. Zoroastrijci vjeruju da je jezero čuvar Zarathuštrinog sjemena, te da će prije konačne obnove svijeta tri djevice ući u jezero i roditi tri mesijska saošjanta koji će spasiti čovječanstvo.

U srednjem vijeku, Sistan je bio rodni kraj Safarida, iranske dinastije koja je vladala u 9. i 10. stoljeću. Suvremene političke granice između Irana, Afganistana i Pakistana koje se protežu Sistanom uspostavljene su koncem 19. odnosno početkom 20. stoljeća na temelju arbitraža koje su predvodili britanski časnici F. J. Goldsmid (1872.) i Henry McMahon (1905.).

Veze[uredi - уреди]

Literatura[uredi - уреди]