Sindrom kuvane žabe

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Sindrom kuvane žabe je izraz koji se koristi za situaciju kada neka osoba živi u uslovima koji bi trebalo da budu neprihvatljivi ili neizdrživi za nju, ali ona to ne primećuje zato što je u tu situaciju dospela postepeno, privikavajući se na svaku pojedinačnu promenu, a ne naglo.

Ponašanje žabe[uredi | uredi kod]

Pretpostavka je da bi žaba ubačena u posudu ispunjenu vrelom vodom odmah iz nje iskočila. Ukoliko bi se pak žaba ubacila u posudu ispunjenu hladnom vodom, ona bi tu ostala. Ako bismo tu vodu potom zagrevali veoma lagano i postepeno, žaba bi u vodi ostala i bila bi skuvana.

Takvo mišljenje se temelji na nekoliko naučnih eksperimenata provedenih na žabama u 19. veku [1], dok neki od modernih istraživača to osporavaju.[2]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. Edward Scripture, The New Psychology (1897): [1]. The original 1882 experiment was cited as: Sedgwick, "On the Variation of Reflex Excitability in the Frog induced by changes of Temperature," Stud. Biol. Lab. Johns Hopkins University (1882): 385. "in one experiment the temperature was raised at a rate of 0.002 °C. per second, and the frog was found dead at the end of 2½ hours without having moved."
  2. Frog fable brought to boil › Dr Karl's Great Moments In Science (ABC Science)

Eksterni linkovi[uredi | uredi kod]