Saccharomyces cerevisiae

Izvor: Wikipedia
Saccharomyces cerevisiae
S cerevisiae under DIC microscopy.jpg
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Gljive
Koljeno: Ascomycota
Potkoljeno: Saccharomycotina
Razred: Saccharomycetes
Red: Saccharomycetales
Porodica: Saccharomycetaceae
Rod: Saccharomyces
Vrsta: S. cerevisiae
Područje života

Saccharomyces cerevisiae je vrsta kvasca.[1][2] Ovo je verovatno najkorisnija vrsta kvasaca. On se koristi za uskišnjavanje testa (hleba) i fermentaciju napitaka (piva) od antičkih vremena. Smatra se da je on originalno bio izolovan sa ljuske grožđa. Ovaj kvasac se takođe nalazi kao komponenta tankog belog filma na ljusci voća kao što su šljive. On je jedan od najintenzivnije proučavanih eukariotskih model organizama u molekulskoj i ćelijskoj biologiji, kao što je Ešerihija koli model bakterija.[3]

S. cerevisiae ćelije su kružnog do ovalnog oblika, 5–10 mikrometara u prečniku. On se reprodukuji procesom deobe koji je poznat kao okuliranje.[2]

Reference[uredi - уреди]

  1. Lansing M. Prescott, John P Harley, Donald A. Klein (2004). Microbiology. McGraw-Hill Science/Engineering/Math. ISBN 978-0-07-295175-2. 
  2. 2.0 2.1 J. Richard Dickinson, Michael Schweizer, ur. (2004). Metabolism and Molecular Physiology of Saccharomyces Cerevisiae (2nd Ed izd.). CRC Press. ISBN 978-0-415-29900-8. 
  3. Gerd Gellissen, Cornelis P. Hollenberg (1997). "Application of yeasts in gene expression studies: a comparison of Saccharomyces cerevisiae, Hansenula polymorpha and Kluyveromyces lactis- a review". Gene 190 (1): 87–97. 

Literatura[uredi - уреди]

Spoljašnje veze[uredi - уреди]