Sabah namaz
 | |
| Dnevni namazi | |
| Dnevni farz namazi | |
| Sabah-namaz Podne-namaz Ikindija-namaz Akšam-namaz Jacija-namaz | |
| Dnevni sunnet namazi | |
| Sabahski sunnet Podnevski sunnet Ikindijski sunnet Akšamski sunnet Jacijski sunnet | |
| Ostali dnevni namazi | |
| Vitr-namaz | |
| Povremeni namazi | |
| Džuma-namaz Dženaza-namaz Bajram-namaz Teravih-namaz Tehijjetul-mesdžid Istihara-namaz Hadže-namaz Duha-namaz Salatul-lejl |
Sabah namaz ili fadžr (arapski: فجر) prvi je od 5 propisanih, obaveznih namaza (molitvi) koje muslimani svakodnevno obavljaju. Spomenut je u Kur'anu po imenu u suri An-Nur u 58. ajetu
Vrijeme sabah namaza[uredi | uredi kod]
Sabah namaz klanja se od pojave zore, pa do izlaska sunca. Bosanskohercegovačka ulema je odobrila, u skladu sa šerijetom da se, dogovorom unutar svake od zajednica vjernika (džemata), sabah namaz u džamijama može početi klanjati u unaprijed dogovoreno vrijeme, npr. pola sata prije islaska sunca.
U vremenu kada sunce izlazi zabranjeno je klanjati, sve dok sunce ne bude na vidiku. U slučaju da je vjernik propustio klanjati ovaj namaz u propisanom vremenu, ima mogućnost isti naklanjati (tzv. kazaa) poslije izlaska sunca.
Način obavljanja sabah namaza[uredi | uredi kod]
Kao i svi namazi, i ovaj se obavlja na način na koji ga je obavljao Poslanik Muhammed. Obavezni (farz) namaz je 2 rekijata, no moguće je prije toga klanjati i 2 rekijata dobrovoljnog (sunnet) namaza.
Prije početka[uredi | uredi kod]
Prije početka namaza, vjernik je dužan obaviti obredno pranje (tzv. abdest), zatim odlučiti zanijjetiti u srcu, te okrenuti se prema Kibli. Muškarci su dužni proučiti i Ikamet.
Početak namaza[uredi | uredi kod]
Svaki namaz počinje početnim tekbirom, kada vjernik podiže ispružene ruke u predjelu između ramena i ušiju i izgovara riječi Allahu ekber. Jedan dio muslimanske uleme (učenjaka) smatra da postoji razlika između muškog i ženskog načina obavljanja namaza pa preporučuje da muškarci dižu ruke u visini ušiju, a žene u visini ramena, dok drugi dio smatra da nema razlike između obavljanja namaza muškarcu i ženi nego preporučuju dizanje ruku u bilo koji položaj između ova dva uključujući i njih.
Rekijati[uredi | uredi kod]
Rekijat obuhvata nekoliko radnji, a to su: stajanje (kijam), pregibanje (ruku') i dva puta spuštanje na tlo (sedžda) sa pauzom.
Na stajanju vjernik zauzima stojeći položaj sa povezanim rukama u predjelu između prsa i pupka, i to tako da desnu ruku stavi preko lijeve. I ovdje postoji razlika u mišljenjima uleme gdje jedan dio smatra da žene trebaju da drže ruke povezane na prsima a muškarci u predjelu pupka, dok drugi dio ne pravi razliku između muškog i ženskog stajanja. Na početku vjernik može prvo proučiti neku dovu. Bosanskohercegovački muslimani tradicionalno najčešće uče tzv. Subhaneke. Ovo je moguće samo na prvom rekijatu. Nakon toga, obavezno je reći: "Utječem se Bogu od prokletog od prokletog šejtana (đavola)" (ar. trans. "Eūzu billāhi mineššejtānir-radžīm"), ali također samo na prvom rekijatu. Dalje se kaže "U ime Boga, Sveopćeg dobročinitelja, Milostivog i Samilosnog" (ar. trans. "Bismillāhir-rahmānir-rahīm"), pa se uči prva sura iz Kur'ana - Fatiha, i nastavlja sa bar tri ajeta neke druge sure ili čitavom surom. Ovo se obavlja na oba stajanja, koliko ih ima u sabah namazu.
Vjernik, zatim, uz izgovor tekbira vrši pregibanje svoga tijela u oblik ćirilićnog slova G, odupirući se rukama o koljena i izgovara riječi kojima slavi svoga Tvorca, tako čineći ruku'. Sa ruku'a se vjernik vraća u prvobitni stojeći položaj izgovarajući riječi "Čuje Bog onoga koji Ga hvali" (ar. trans. "Semiallāhu li men hamideh") i "Naš Stvoritelju neka je Tebi hvala" (ar. trans. "Rabbenā we lekel-hamd").
Uz izgovor tekbira, vjernik se, zatim, spušta na tlo i čini sedždu. Sedžda je, kako je opisao Muhammed a.s. sa 7 tačaka koje dodiruju tlo: čelo, nos, dva dlana, dva koljena i dvije noge. To je karakterističan položaj tijela u kojem vjernik klečeći dodiruje zemlju čelom i nosom. Muslimani smatraju da su u ovom položaju najbliži Bogu, i da se u ovom položaju nijedna dova ne odbija, pa zato za vrijeme sedžde izgovaraju različite molitve (dove). U jednom rekijatu postoje dvije sedžde sa pauzom između njih u sjedećem položaju.
Sa učinjenom drugom sedždom završen je jedan rekijat. Sa završetkom prvog rekijata, ustaje se na drugi, a nakon završetka drugog rekijata dolazi sjedenje.
Sjedenje[uredi | uredi kod]
Na sjedenju u namazu, vjernik uči Ettehijjatu u kojem se izgovara šehadet, zatim se donese salavat na Poslanika. Nakon toga vjernik uči neku od namaskih dova čime završava sjedenje.
Kraj namaza[uredi | uredi kod]
Svaki namaz, pa i sabah namaz završava predajom selama. Selam se predaje tako što vjernik okrene glavu prvo na desnu stranu pa izgovori "Esselāmu 'alejkum we rahmetullāhi", a zatim okrene glavu na lijevu stranu i izgovori to isto.