Rub' al Khali

Izvor: Wikipedia
Smještaj pustinje Rub' al Khali na Arapskom poluotoku
Pješčane dine Rub' al Khalija
Tipični pejzaž iz pustinje
Satelitska fotografija pješčanih dina Rub' al Khali

Rub' al Khali (arapski: الربع الخالي) u prijevodu Prazni prostor, jedna je od najvećih pješčanih pustinja na svijetu[1], prostire se na jugu Arapskog poluotoka, i obuhvaća; južni dio Saudijske Arabije, sjeverni dio Omana, istočne dijelove Ujedinjenih Arapskih Emirata i sjever Jemena. Rub' al Khali pokriva oko 650.000 km² (područje između koordinata: 44 ° 30 '-56 ° 30' geografske dužine, te 16 ° 30' -23 ° 00' geografske širine), za usporedbu to je veći prostor nego teren Nizozemske, Belgije i Francuske zajedno.[2]

Pustinja je duga oko 1.000 km i oko 500 km široka[3], potpuno je nenastanjena, njom danas čak ni beduini ne krstare.

Otkriće i istraživanja[uredi - уреди]

Prvi Evropljanin koji je izvjestio o pustinji bio je portugalski jezuit Pedro Páez pri kraju 16. stoljeća. Prve pisane izvještaje o toj pustinji napravili su engleski istraživači Bertram Thomas 1931 i St. John Philby 1932 godine. Prvo veće i temeljitije istraživanje obavio je engleski istraživač Wilfred Thesiger između 1946 i 1950 godine. On je prošao teren Rub' al Khalija nekoliko puta i uspio geografski locirati dobar dio terena uključujući u to i planine Omana.

Suvremena istraživanja pustinje Rub' al Khali[uredi - уреди]

Najnoviju naučnu ekspediciju koja je istraživala pustinju, organiziralo je Saudijsko geološko društvo. U timu je bilo 89 ekologa, geologa i drugih naučnika iz Saudijske Arabije, te stručnjaka iz inozemstva. Ekspedicija je krenula u istraživanje pustinje 25. februara 2006 Ekspedicija je otkrila brojne fosile te meteorske stijene u naizgled praznom prostoru pješčanih dina. Ekspedicija je također otkrila 31 novih vrsta i sorti bilja, te 24 vrsti ptica koje nastanjuju pustinju. Sve to duboko je impresioniralo naučnike, kako te vrste uspjevaju preživjeti pod tako teškim uvjetima u Praznom prostoru, zbog toga su u šali prezvali pustinju u Rub 'al-Ghali (dakle ne Rub 'al-Ghali (Prazni prostor) već - Vrijedni prostor.

Klima, biljni i životinjski svijet[uredi - уреди]

Ljetne temperature koje u Rub' al Khaliju dosežu i do 55 °C te pješčane dine koje dosežu preko 330 metara visine, čine Rub 'al Kali jednim od najsurovijih mjesta na Zemlji. Životinski svijet ove pustinje svodi se na pauke i male glodavce, dok se rijetko bilje može naći širom Praznog prostora. Po svojim ekološkim značajkama Rub' al Khali je zapravo samo dio velike Arapske pustinje i sličan je Istočnoj Sahari.

Pustinja Rub' al Khali se širi već milenijima. U davnoj prošlosti preko Rub 'al Khalija je išao karavanski put trgovine tamjana sve do oko 300. godine novoga vijeka. Na njemu se nalazio i izgubljeni pustinjski grad Iram, koji je napušten kad je propao karavanski put. Još do nedavno, pojedina plemena živjela su u ponekim dijelovima Rub' al Khalija, najviše njih u regiji Najran (jugoistok Saudijske Arabije). Kroz Rub' al Khali danas vodi svega nekoliko cesta, koja povezuju naftna polja i nekadašnja malobrojna naselja.

Nafta[uredi - уреди]

Geološki- Rub' al Khali je drugo područje po rezervama nafte na svijetu. Otkrivene su velike količine nafte ispod pješčanih dina. Područje kod saudijskog grada Sheyba, na jugoistoku pustinje je današnje najveće nalazište nafte u Saudijskoj Arabiji.

Izvori[uredi - уреди]

  1. Peter Vincent (2008). Saudi Arabia: an environmental overview. Taylor & Francis. str. 141. ISBN 978-0415413879. http://books.google.com/books?id=Vacv2wy3yd8C&lpg=PA141&dq=largest%20sand%20deserts%20Rub'%20al%20Khali&pg=PA141#v=onepage&q=largest%20sand%20deserts%20Rub'%20al%20Khali&f=false. pristupljeno 22. 8. 2010.. 
  2. Clark, Arthur (June 1989). "Lakes of the Rub' al-Khali". Saudi Aramco World 40 (3): 28–33. ISSN 0003-7567. pristupljeno na 22. august 2010. 
  3. Llewellyn-Smith, Robert (2001). "Arabian Desert and East Sahero-Arabian xeric shrublands (PA1303)". Wild World. World Wildlife Fund. http://www.worldwildlife.org/wildworld/profiles/terrestrial/pa/pa1303_full.html. pristupljeno 22. august 2010. 

Vanjske poveznice[uredi - уреди]



Images[uredi - уреди]